"Ljudi na ovim prostorima nanovo proživljavaju prošlost i nadaju se da se rat nije dogodio"

Pisac Vladimir Tabašević predstavio je Novosađanima svoj roman "Zabluda Svetog Sebastijana", za koji je dobio NIN-ovu nagradu za 2018. godinu.
"Ljudi na ovim prostorima nanovo proživljavaju prošlost i nadaju se da se rat nije dogodio"
Foto: 021.rs
Tabašević je pokušao novosadskoj publici u kulturnoj stanici "Svilara" da približi ovo literarno ostvarenje čija radnja prati odrastanje dečaka, koje je obojeno traumama konflikta tokom devedesetih godina u bivšoj Jugoslaviji. Baveći se kulturom sećanja, on kroz glavnog junaka objašnjava svojevrsnu istorijsku zatočenost u kojoj se nalaze balkanske države relativizujući prošlost i postavljajući ta strašna događanja u određen, politički prigodan kontekst, u zavisnosti od okolnosti. To "ratno zarobljeništvo u prošlosti" Tabašević opisuje kroz motiv prozora u ludnici u kojoj se nalazi junak.
 
"Gledajući kroz taj prozor, glavni lik sve vreme pogrešno prepoznaje sebe kroz spoljašnji svet i svemu što vidi. Mi u svoju sadašnjost unosimo iskustva iz prošlosti i na taj način sebi uskraćujemo nova, jer od nje ne možemo da pobegnemo. Zatočen u toj ludnici, a s druge strane i u prošlosti, on je primoran da se seća i reciklira uspomene. On, kao i ljudi na ovim prostorima, budući da su lišeni da žive u stvarnosti, prinuđeni su da nanovo proživljavaju prošlost i da se, paradoksalno, nadaju da se rat nije desio, iako je nada nešto što je vezano za budućnost", kaže autor romana.
 
Po rečima Tabaševića, stvara se svojevrsno nadmetanja u veličini žrtve, jer je ona "moralno superiorna". Kada se čovek tako postavi, on sebi daje opravdanje za dalje postupke i interese koje zastupa.
 
Kao mitološku i religiozno-istorijsku paralelu svom junaku i priči, autor postavlja ličnost Svetog Sebastijana, vođu rimske pretorijanske garde koja je progonila hrišćane. Sebastijan je proglašen za sveca zato što je spasavao one koje su ljudi oko njega lovili. Međutim, priča o ovom Rimljaninu ima i drugu stranu, kaže ovaj mladi pisac.
 
"Kroz jednu anegdotu hteo sam da predstavim sliku Sebastijana koji drugog podstrekuje na žrtvu u ime svojih ideala. Ta priča mi je bila zanimljiva u kontekstu savremenih političkih dešavanja gde se javlja neki fantastični drugi o kojem mi imamo ideju da je nekakav privilegovan i ekskluzivan nosilac naših ideja i onda dolazi do zablude, jer se gotovo vampirski zaposeda neko sa tim idealima za koje taj neko nema interes ili ne želi da se na taj način zastupa", zaključuje Tabašević.
 
"Zabluda svetog Sebastijana" treći je roman Tabaševića. Prvi roman "Tiho teče Misisipi" objavio je 2015. godine, a naredni, "Pa kao", naša se u najužem izboru za NIN-ovu nagradu. 
 
Igor Išpanović i Marko Apostolović, studenti III godine novinarstva na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Zoki021

    23.02.2019 20:55
    neki
    Neki još ratuju sa Turcima !!
  • Pravi Opalim te g...

    23.02.2019 18:47
    Naprotiv, ponasaju se kao da onaj rat nije zavrsen 1918.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Otkriven portret Fragonara koji je nestao pre 200 godina

Remek delo francuskog slikara Žan-Onore Fragonara koje predstavlja "Filozofa koji čita" pronađeno je prilikom popisa predmeta za nasledstvo, javili su francuska aukcijska kuća i stručnjaci u Parizu koji su identifikovali delo.

Upravnici uputili apel: Ne zatvarajte pozorišta

Dobar deo upravnika beogradskih i srpskih pozorišta uputilo je otvoreno pismo Kriznom štabu uz molbu da razmotre mogućnost izuzimanja pozorišta iz mera po kojima se zatvaraju sve ustanove kulture, usled pandemije.

Filmski nestvarno: Bolja prošlost u zamenu za kvalitetnu sadašnjost

"Za kralja i otadžbinu", "Zaspanka za vojnike", "Kralj Petar I", "Ime naroda", "Dara iz Jasenovca", "Nemanjići - rađanje kraljevine" i "Aleksandar od Jugoslavije" - sve su to naslovi koje smo prethodnih godina mogli da gledamo na našim televizijskim ekranima i u bioskopima, a mnogi od njih bili su sponzorisani iz naših džepova, čak i u vreme velikih ekonomskih teškoća.

Ima li pravde za Dantea sedam vekova kasnije?

Danteova "Božanstvena komedija" koja se smatra jednim od najvećih svetskih književnih dela ugledala je svetlo dana nakon nepravde koju italijanski pravni stručnjaci žele da isprave sedam vekova kasnije.

Komemoracija Sanji Iliću: Bio je veliki stvaralac i čovek od integriteta

Aleksandar Sanja Ilić bio je svestran kompozitor, svojim muzičkim jezikom znao je da govori i na filmu i na televiziji, pozorištu i na koncertnoj bini, bio je veliki stvaralac, čovek od integriteta, uzor mladima, rečeno je danas na komemoraciji koja je održana u Radio televiziji Srbije (RTS).

Skupštini upućen predlog Zakona o muzejskoj delatnosti

Vlada Srbije usvojila je danas predlog Zakona o muzejskoj delatnosti i uputila ga Skupštini na usvajanje po redovnoj proceduri, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja i dodalo da je na istoj sednici stara i retka bibliotečka građa proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Početak snimanja Zafranovićeve "Deca Kozare" sledeće godine

Miroslav Mogorović producent filma "Deca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.