Ovi ljudi govore istinu

"Ova zgrada govori istinu", performans makedonskog vizuelnog umetnika Filipa Jovanovskog, naizgled je jednostavno i svedeno, a zapravo kompleksno, duboko upozoravajuće i potresno ostvarenje. Može da završi i u suzama...
Ovi ljudi govore istinu
Foto: 021.rs
U pretužnom holu novosadske Železničke stanice, iste one u koju će maltene prekosutra ušetati brzi voz Beograd - Novi Sad, stanice koja višestruko simbolizuje ne samo krah nekadašnje zemlje i svih njenih ideja i tekovina, već i sveopšte potonje civilizacijsko potonuće u provincijalizam, neukost, neznanje, zavist, bahatost i na koncu mržnju prema svemu drugačijem, upriličen je ovih dana jedan izuzetan performans. 
 
"Ova zgrada govori istinu" makedonskog vizuelnog umetnika Filipa Jovanovskog priča je o empatiji, solidarnosti, odgovornosti za zajedničko, javno, društveno dobro. I upravo to su sve razlozi zbog kojih je ovaj projekat ove godine proglašen pobednikom 14. Praškog kvadrijenala. U Novom Sadu izveden je osam puta i to 22, 23. i 24. septembra, kao deo pratećeg programa ovogodišnjeg Bitefa. Kustos ovog projekta je Ivana Vaseva.
 
 
O regionu koji rado briše sopstvenu prošlost, a time i najličnije uspomene, što neminovno dovodi do brisanja identiteta i potpune disfunkcije u osećaju sveta i ljudi, koristeći pozorišno-filmske efekte, ali nadasve jasno i precizno izgovorene misli, glumica Kristina Lelovac isplela je dirljivu istorijsku čitanku u kojoj su ispisani neki potresni koraci našeg posrnulog i propalog sveta. 
 
Pričala je Lelovac o novijoj makedonskoj istoriji, koja, nažalost, može biti ili već jeste i naša… O Milenijumskom krstu, koji poput groba strši na brdu Vodno iznad Skoplja, simbolišući sve ono što je potom usledilo u užem centru grada, a što staje u cifru od 600.000.000 evra - važno je naglasiti da nije greška, nema viška nula - koje je bahata i priprosta politička moć skuckala na izgradnju monumentalnih trijumfalnih kapija, sidnejskih opera, brandenburških kapija, lukova, spomenika poznatim i krajnje nepoznatim junacima, gondola usred Vardara… 
 
Nasuprot svog tog neukog sjaja i lažnog identiteta stoji jedna obična skopska zgrada u kojoj su nekada živeli i još uvek žive neki ljudi, oni koji su brinuli jedni o drugima, kojima je bilo važno da hodnici budu čisti, a dvorišta zelena, da se u njima igraju deca, a da penzioneri igraju šah, da graja i poj ptica bude svako novo jutro.
 
 
Pričajući priču o toj stvarnoj zgradi, u kojoj su stanovali ljudi koji su živeli na železnici i od železnice, Kristina Lelovac je sugestivno predočila istoriju jednog vremena, plemenitosti, ljudskosti koje su nestale pre navalom besa i buke, a potom i isto tako rečitog liberalnog kapitalizma kojem su najbolji piar uradile upravo priproste kreature koje su se odrekle sopstvenog dostojanstva.
 
"Ova zgrada govori istinu" poziv je na empatiju, na razmišljanje i angažman oko ideje da, ako možemo ovde da se odbranimo, na kvadraturi jednog zajedničkog prostora, onda to možemo bilo gde, u našoj ulici, na našem poslu, u našoj državi...
 
Ako tu, na tom malom prostoru, umemo da pazimo jedni na druge i ono što je oko nas, onda smo sposobni i za sadašnjost koja ima budućnost.
 
Makedonci, mnogu ubavo i potresno beshe toa shto ni go prikazavte!
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Otkriven portret Fragonara koji je nestao pre 200 godina

Remek delo francuskog slikara Žan-Onore Fragonara koje predstavlja "Filozofa koji čita" pronađeno je prilikom popisa predmeta za nasledstvo, javili su francuska aukcijska kuća i stručnjaci u Parizu koji su identifikovali delo.

Upravnici uputili apel: Ne zatvarajte pozorišta

Dobar deo upravnika beogradskih i srpskih pozorišta uputilo je otvoreno pismo Kriznom štabu uz molbu da razmotre mogućnost izuzimanja pozorišta iz mera po kojima se zatvaraju sve ustanove kulture, usled pandemije.

Filmski nestvarno: Bolja prošlost u zamenu za kvalitetnu sadašnjost

"Za kralja i otadžbinu", "Zaspanka za vojnike", "Kralj Petar I", "Ime naroda", "Dara iz Jasenovca", "Nemanjići - rađanje kraljevine" i "Aleksandar od Jugoslavije" - sve su to naslovi koje smo prethodnih godina mogli da gledamo na našim televizijskim ekranima i u bioskopima, a mnogi od njih bili su sponzorisani iz naših džepova, čak i u vreme velikih ekonomskih teškoća.

Ima li pravde za Dantea sedam vekova kasnije?

Danteova "Božanstvena komedija" koja se smatra jednim od najvećih svetskih književnih dela ugledala je svetlo dana nakon nepravde koju italijanski pravni stručnjaci žele da isprave sedam vekova kasnije.

Komemoracija Sanji Iliću: Bio je veliki stvaralac i čovek od integriteta

Aleksandar Sanja Ilić bio je svestran kompozitor, svojim muzičkim jezikom znao je da govori i na filmu i na televiziji, pozorištu i na koncertnoj bini, bio je veliki stvaralac, čovek od integriteta, uzor mladima, rečeno je danas na komemoraciji koja je održana u Radio televiziji Srbije (RTS).

Skupštini upućen predlog Zakona o muzejskoj delatnosti

Vlada Srbije usvojila je danas predlog Zakona o muzejskoj delatnosti i uputila ga Skupštini na usvajanje po redovnoj proceduri, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja i dodalo da je na istoj sednici stara i retka bibliotečka građa proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Početak snimanja Zafranovićeve "Deca Kozare" sledeće godine

Miroslav Mogorović producent filma "Deca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.