Nezadovoljstvo u regionu zbog Nobelove nagrade Handkeu, čoveku koji je podržavao Slobodana Miloševića

U BiH i na Kosovu je nezadovoljstvo zbog današnje dodele Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu kome zameraju da je bio "obožavalac" Slobodana Miloševića i "negacionista" zločina počinjenih tokom rata 1990-ih godina.
Nezadovoljstvo u regionu zbog Nobelove nagrade Handkeu, čoveku koji je podržavao Slobodana Miloševića
Foto: Youtube (Screenshot)
Bivši glumac iz BiH Nermin Tulić koji je teško ranjen tokom opsade Sarajeva, prokomentarisao je na Tviteru odluku o Nobelu "smajlijem koji povraća".
 
Sarajevski liberalni političar Reuf Bajrović izjavio je da ne razume odluku žirija Švedske akademije koja smatra da je "Handke izvanredni pisac i da je njegova podrška Slobi (Slobodanu Miloševiću) i genocidu deo njegovog velikog opusa".
 
Emir Suljagić koji je preživeo masakr u Srebrenici, sada profesor medjunarodnih odnosa u Sarajevu napisao je na društvenim mrežama na engleskom: "Poklonik Miloševića i negacionista dobija Noebelovu nagradu za književnost.... Kakvo vreme...".
 
List "Koha ditore" na Kosovu je takodje komentarisao Nobelovu nagradu Handkeu, navodeći da je on "obožavalac Miloševića i negacionista".
 
Sarajevski pisac Ahmed Burić smatra da Handkeova podrška Miloševiću svedoči da mu tada "nije bilo dobro". 
 
"Književni kriterijumi moraju da budu iznad politike. Neki njegovi (Handkeovi) tekstovi 1980-ih godina su zaista remek-dela", rekao je Burić.
 
Handke je 1996. godine, godinu dana po završetku ratova u BiH i Hrvatskoj, napisao pamflet "Pravda za Srbiju" koji je izazvao polemiku.
 
Austrijski pisac je takodje žestoko kritikovao 1999. godine NATO zbog bombardovanje u Srbiji.
 
Handke je 2006. godine prisustvovao Miloševićevoj sahrani.
 
"Takozvani svet nije svet. Ja ne znam istinu, ali gledam, slušam, osećam, sećam se, pitam se. Zbog toga sam danas ovde, sa Jugoslavijom, sa Srbijom i sa Slobodanom Miloševićem", rekao je tada Handke.
 
Pisac iz Beograda Dragan Velikić, pak, smatra da je Nobelova nagrada za književnost došla u prave ruke.
 
"To je pravda za Handkea", kaže Velikić, aludirajući na njegove političke stavove, neskrivenu podršku Slobodanu Miloševiću u vreme ratova u Jugoslaviji koje je izneo, između ostalog, u knjizi pod naslovom "Pravda za Srbiju".
 
"Kad pogledamo niz pisaca koji ne mogu da se porede sa njim kao pisci, a koji su dobili Nobelovu nagradu, mislim da je on apsolutno zaslužio, tu nema spora. Meni je drago da je dobila i Olga Tokarčuk koja je zaista sjajan pisac, tako da je ove godine izbor svim poznavaocima književnosti to će biti zadovoljavajuće", ocenjuje Velikić.
 
"Što se tiče političkih reakcija za Handkea", dodaje Velikić, "svakako će ih biti". "Mislim da će to njemu da prija. Takav je čovek."
 
Za razliku od Velikića, drugi beogradski pisac Saša Ilić kaže da je očigledno odlučivala konzervativna struja u Komitetu prilikom odlučivanja o nagradi.
 
"Verujem da će mnogi nacionalisti ovde biti srećni. Sa druge strane, to znači da je neka kulturna i književna infrastruktura u Evropi odlučila da odvoji Handkeovu književnu stranu od njegovog političkog angažmana i provokacije s Miloševićem (Slobodanom, nacionalističkim liderom Srbije u vreme ratova u Jugoslaviji, prim. red.) i zapravo jedne sumanute instrumentalizacije sopstvene književnosti i dela. Prvo na šta pomislim je sahrana Slobodana Miloševića i njegov govor, njegova hodočašća i sve ono što je uradio tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da je to diskreditovalo Handkea zauvek kao potencijalnog kandidata za neku književnu nagradu tog ranga", stav je Ilića.
 
Dobitnik Nobelove nagrade za književnost pisac Peter Handke je u kratkoj izjavi za Radio Beograd 2 rekao da je iznenađen velikom nagradom koju je dobio.
 
"Veoma sam iznenađen i veoma umoran, duže ćemo pričati sutra. Želim da pozdravim sve ljude u Beogradu i Srbiji, osećam vašu radost zbog velikog priznanja koje sam dobio, hvala vam na tome i u moje ime večeras popićemo rakiju i belo vino", poručio je austrijski pisac u kratkoj izjavi za RTS.
 
Peter Handke (1942) nagrađen je za "uticajni rad koji je u okviru lingvističke kreativnosti istraživao periferiju i jedinstvenost ljudskog iskustva", napisala je švedska Akademija.
 
Handke je esejista, scenarista, prevodilac, a na srpskom ima objavljena dela "Veliki pad", "Popodne pisca", "Juče na putu".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Džo

    10.10.2019 21:44
    .
    Osporavaju ga oni koji knjigu nisu ni pročitali, politički profiteri.
    Da je pljuvao po Srbiji oni bi ga podržali i da je pisao gluposti.
  • milicica

    10.10.2019 20:42
    ima pravo na svoj stav
    Nobelovu nagradu je dobio kao pisac a ne kao politicar da bi mu je osporavali a pogotovo tamo neki anonimusi koji se nazivaju piscima. On je covek od koji je imao i ima svoj stav o pravdi i nepravdi i sto ja vrlo cenim i pored svih kritika nije se dvoumio i ustuknuo pred napadima o ostao dosledan sto je retkost u danasnjem svetu koji je orkestriran i ostrascen i povija se od tamo ka ovamo. Cestitke na nagradi i hvala na doslednosti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Otkriven portret Fragonara koji je nestao pre 200 godina

Remek delo francuskog slikara Žan-Onore Fragonara koje predstavlja "Filozofa koji čita" pronađeno je prilikom popisa predmeta za nasledstvo, javili su francuska aukcijska kuća i stručnjaci u Parizu koji su identifikovali delo.

Upravnici uputili apel: Ne zatvarajte pozorišta

Dobar deo upravnika beogradskih i srpskih pozorišta uputilo je otvoreno pismo Kriznom štabu uz molbu da razmotre mogućnost izuzimanja pozorišta iz mera po kojima se zatvaraju sve ustanove kulture, usled pandemije.

Filmski nestvarno: Bolja prošlost u zamenu za kvalitetnu sadašnjost

"Za kralja i otadžbinu", "Zaspanka za vojnike", "Kralj Petar I", "Ime naroda", "Dara iz Jasenovca", "Nemanjići - rađanje kraljevine" i "Aleksandar od Jugoslavije" - sve su to naslovi koje smo prethodnih godina mogli da gledamo na našim televizijskim ekranima i u bioskopima, a mnogi od njih bili su sponzorisani iz naših džepova, čak i u vreme velikih ekonomskih teškoća.

Ima li pravde za Dantea sedam vekova kasnije?

Danteova "Božanstvena komedija" koja se smatra jednim od najvećih svetskih književnih dela ugledala je svetlo dana nakon nepravde koju italijanski pravni stručnjaci žele da isprave sedam vekova kasnije.

Komemoracija Sanji Iliću: Bio je veliki stvaralac i čovek od integriteta

Aleksandar Sanja Ilić bio je svestran kompozitor, svojim muzičkim jezikom znao je da govori i na filmu i na televiziji, pozorištu i na koncertnoj bini, bio je veliki stvaralac, čovek od integriteta, uzor mladima, rečeno je danas na komemoraciji koja je održana u Radio televiziji Srbije (RTS).

Skupštini upućen predlog Zakona o muzejskoj delatnosti

Vlada Srbije usvojila je danas predlog Zakona o muzejskoj delatnosti i uputila ga Skupštini na usvajanje po redovnoj proceduri, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja i dodalo da je na istoj sednici stara i retka bibliotečka građa proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Početak snimanja Zafranovićeve "Deca Kozare" sledeće godine

Miroslav Mogorović producent filma "Deca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.