Pisma T.S. Eliota njegovoj muzi Emili Hejl biće otvorena nakon 60 godina

Pisma pesnika T. S. Eliota bliskoj prijateljici Emili Hejl koja mu je, po mišljenju mnogih, bila i muza, biće uskoro dostupna javnosti, posle više od 60 godina.
Oko hiljadu pisama čuvano je više od šest decenija u bibilioteci Prinston univerziteta, a istraživači se nadaju da će otkriti dubinu odnosa o kojem se spekulisalo decenijama. Takođe, mnogi veruju da će njihova prepiska pružiti uvid u intimnije detalje iz života i rada ovog nobelovca i jednog od najpoznatijih pesnika 20. veka.
 
Studenti, istraživači, profesori moći će da čitaju pisma od četvrtka u biblioteci univerziteta.
 
"Mislim da je ovo možda književni događaj decenije. Od ogromnog je značaja da ova pisma ugledaju svetlost dana", kaže Entoni Kjuda, direktor Međunarodne letnje škole T. S. Eliot.
 
Hejl i Eliot bili su višegodišnji prijatelji, a pisma su razmenjivali oko 25 godina, počev od 1930. godine. Upoznali su se 1912. u Kembridžu u Masačusetsu, ali su se sprijateljili tek 1927. godine.
 
Emili Hejl je donirala pisma 1956. godine, a po dogovoru da se ne otvaraju pre nego što prođe 50 godina od smrti nje ili Eliota. Eliot je umro 1965, a Hejlova četiri godine kasnije.
 
Biografi kažu da je Eliot naložio da se njena pisma njemu spale.
 
Kjuda kaže da je njihov odnos "sigurno bio neverovatno važan i da je Eliot verovatno smatrao tu prepisku izuzetno intimnom, čim je bio zabrinut za njeno objavljivanje.
 
T.S. Eliot je rođen 1888. u Sent Luisu u Misuriju, da bi se kasnije preselio u Englesku. Već u mladosti je stekao pesničku slavu. Imao je samo 26 godina kada je objavljena njegova prva pesma "Ljubavna pesma Dž. Alfreda Prafroka", među najpoznatijima su poeme "Pusta zemlja", "Četiri kvarteta" i druge. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1948. godine.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Otkriven portret Fragonara koji je nestao pre 200 godina

Remek delo francuskog slikara Žan-Onore Fragonara koje predstavlja "Filozofa koji čita" pronađeno je prilikom popisa predmeta za nasledstvo, javili su francuska aukcijska kuća i stručnjaci u Parizu koji su identifikovali delo.

Upravnici uputili apel: Ne zatvarajte pozorišta

Dobar deo upravnika beogradskih i srpskih pozorišta uputilo je otvoreno pismo Kriznom štabu uz molbu da razmotre mogućnost izuzimanja pozorišta iz mera po kojima se zatvaraju sve ustanove kulture, usled pandemije.

Filmski nestvarno: Bolja prošlost u zamenu za kvalitetnu sadašnjost

"Za kralja i otadžbinu", "Zaspanka za vojnike", "Kralj Petar I", "Ime naroda", "Dara iz Jasenovca", "Nemanjići - rađanje kraljevine" i "Aleksandar od Jugoslavije" - sve su to naslovi koje smo prethodnih godina mogli da gledamo na našim televizijskim ekranima i u bioskopima, a mnogi od njih bili su sponzorisani iz naših džepova, čak i u vreme velikih ekonomskih teškoća.

Ima li pravde za Dantea sedam vekova kasnije?

Danteova "Božanstvena komedija" koja se smatra jednim od najvećih svetskih književnih dela ugledala je svetlo dana nakon nepravde koju italijanski pravni stručnjaci žele da isprave sedam vekova kasnije.

Komemoracija Sanji Iliću: Bio je veliki stvaralac i čovek od integriteta

Aleksandar Sanja Ilić bio je svestran kompozitor, svojim muzičkim jezikom znao je da govori i na filmu i na televiziji, pozorištu i na koncertnoj bini, bio je veliki stvaralac, čovek od integriteta, uzor mladima, rečeno je danas na komemoraciji koja je održana u Radio televiziji Srbije (RTS).

Skupštini upućen predlog Zakona o muzejskoj delatnosti

Vlada Srbije usvojila je danas predlog Zakona o muzejskoj delatnosti i uputila ga Skupštini na usvajanje po redovnoj proceduri, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja i dodalo da je na istoj sednici stara i retka bibliotečka građa proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Početak snimanja Zafranovićeve "Deca Kozare" sledeće godine

Miroslav Mogorović producent filma "Deca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.