Pančić o pozivu na bojkot NIN-ove nagrade: Nagradio bih sve, čak i one za koje sam prvi put čuo

Predsednik žirija za dodelu NIN-ove nagrade Teofil Pančić kazao je, komentarišiću grupu pisaca koja je uputila otvoreno pismo kojim su od svojih izdavača tražili da svoja dela "više ne prijavljuju za NIN-ovu nagradu", rekao da mu je "bilo žao tih ljudi" i da bi "svakome od njih dodelio NIN-ovu nagradu kada bi to mogao".
Pančić o pozivu na bojkot NIN-ove nagrade: Nagradio bih sve, čak i one za koje sam prvi put čuo
Foto: 021.rs
Pančić je u hotelu "Moskva" kazao da bi dodelio svakome tu nagradu, uključujući i "10.000 evra i nova izdanja i promocije" i dodao da bi uručio "čak i onoj dvojici za koje je prvi put čuo juče kada je video taj spisak". 
 
"Ali znamo da to u stvarnosti tako ne funkcioniše. Nagrada ide samo jednom i mnogi koji nisu taj jedan ili ta jedna te godine se ljute. Za to imaju razna pokrića, nekad su ona ideološka, nekad su ona pitanje kompetentnosti ili nekompetentnosti žirija ili čak korumpiranost žirija, dakle uvek postoji razlog kojim će čovek koji nije dobio neku nagradu proglasiti sebi i svetu oko sebe 'zašto je nije dobio kad svi znaju da je trebalo da je dobije'", rekao je Pančić. 
 
Prema njegovim rečima, među 18 pisaca koji su potpisani na tom pismu, "ima ljudi koji su ozbiljni pisci, a ima onih drugih" i dodao da ima onih koji su bili ove godine u konkurenciji i nisu ušli u širi izbor, kao i da ima ljudi koji imaju "stare račune ili sa NIN-ovom nagradom ili sa pojedinačno članovima žirija". 
 
"Sve to deo kulturno-političke atmosfere u kojoj se Srbija 2020. godine davi na onaj način na koji se do pre neki dan davilo ovoj magli, bojim se da će ta magla na ovaj ili na onaj način da nam se vraća. Noć i magla", kazao je Pančić. 
 
Uoči dodele, grupa pisaca uputila je otvoreno pismo kojim su od svojih izdavača tražili da svoja dela "više ne prijavljuju za NIN-ovu nagradu" i pozvali su na njen "bojkot" zbog kako su naveli, sastava žirija koji odlučuje o dobitniku priznanja a u kome su "što stručno, što moralno, a najčešće i stručno i moralno nekompetentni ljudi". 
 
Među potpisnicima otvorenog pisma su prošlogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade za roman "Zabluda Svetog Sebastijana" Vladimir Tabašević, Emir Kusturica, Vladimir Kecmanović kao i akademik Miro Vuksanović, koji je dobitnik te nagrade 2005. godine za roman "Semolj zemlja". Više o tome OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Otkriven portret Fragonara koji je nestao pre 200 godina

Remek delo francuskog slikara Žan-Onore Fragonara koje predstavlja "Filozofa koji čita" pronađeno je prilikom popisa predmeta za nasledstvo, javili su francuska aukcijska kuća i stručnjaci u Parizu koji su identifikovali delo.

Upravnici uputili apel: Ne zatvarajte pozorišta

Dobar deo upravnika beogradskih i srpskih pozorišta uputilo je otvoreno pismo Kriznom štabu uz molbu da razmotre mogućnost izuzimanja pozorišta iz mera po kojima se zatvaraju sve ustanove kulture, usled pandemije.

Filmski nestvarno: Bolja prošlost u zamenu za kvalitetnu sadašnjost

"Za kralja i otadžbinu", "Zaspanka za vojnike", "Kralj Petar I", "Ime naroda", "Dara iz Jasenovca", "Nemanjići - rađanje kraljevine" i "Aleksandar od Jugoslavije" - sve su to naslovi koje smo prethodnih godina mogli da gledamo na našim televizijskim ekranima i u bioskopima, a mnogi od njih bili su sponzorisani iz naših džepova, čak i u vreme velikih ekonomskih teškoća.

Ima li pravde za Dantea sedam vekova kasnije?

Danteova "Božanstvena komedija" koja se smatra jednim od najvećih svetskih književnih dela ugledala je svetlo dana nakon nepravde koju italijanski pravni stručnjaci žele da isprave sedam vekova kasnije.

Komemoracija Sanji Iliću: Bio je veliki stvaralac i čovek od integriteta

Aleksandar Sanja Ilić bio je svestran kompozitor, svojim muzičkim jezikom znao je da govori i na filmu i na televiziji, pozorištu i na koncertnoj bini, bio je veliki stvaralac, čovek od integriteta, uzor mladima, rečeno je danas na komemoraciji koja je održana u Radio televiziji Srbije (RTS).

Skupštini upućen predlog Zakona o muzejskoj delatnosti

Vlada Srbije usvojila je danas predlog Zakona o muzejskoj delatnosti i uputila ga Skupštini na usvajanje po redovnoj proceduri, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja i dodalo da je na istoj sednici stara i retka bibliotečka građa proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Početak snimanja Zafranovićeve "Deca Kozare" sledeće godine

Miroslav Mogorović producent filma "Deca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.