Nemačka vratila tri slike koje su ukrali nacisti

Nemačka vlada vratila je tri umetnička dela potomku jevrejskog francuskog kolekcionara, koji ih je posedovao do smrti 1941. godine u nacistički okupiranoj Francuskoj.
Nemačka vratila tri slike koje su ukrali nacisti
Foto: Pixabay
Dve slike nastale su iz mnoštva radova koje je imao Kornelijus Gurlit, a koji su otkrili nemački poreski inspektori 2012. godine u Minhenu. Njegov otac bio je trgovac umetninama i prodavao je ono što su nacisti odbacili kao "degenerisanu umetnost".
 
Na ceremoniji u Berlinu, nemačka ministarka kulture Monika Grueters izjavila je da je povratak slika mali, ali važan korak.
 
"Mi Nemci znamo za naše nepravde i znamo da bedu nikada ne možemo da ispravimo. Ali su barem povratak ove vrste umetničkih dela mali, ali važni i neophodni koraci ka pravdi na jednom malom prostoru", rekla je ona.
 
Praunuka vlasnika slika, pariski advokat i umetnička kolekcionarka Arman Dorvil, izjavila je da je dirnuta gestom nemačke vlade.
 
"Da slike mogu da pričaju, da mogu da nam ispričaju svoj put, ispričale bi nam neverovatne priče o pljački, krađi, lažnim prodajama i onome što možemo da naučimo iz toga", rekla je ona.
 
Zahvalila je nemačkoj vladi na otkrivanju i vraćanju slika, ističući da je simbolika što se slike vraćaju na 75. godišnjicu oslobađanja koncentracionog logora Aušvica.
 
Dve slike Gurlitove kolekcije su akvarel "Dama u večernjoj haljini" i uljana slika "Portret dame" Žan Luis Foraina, dok je treća slika rad Konstantina Gajsa "Amazonac uzgaja konja", koja je bila u privatnom vlasništvu. Sve tri slike pripadale su pradedi Dorvil, koji je u junu 1940. potražio utočište na svom imanju u Dordogneu u neokupiranoj Francuskoj, gde je i umro oko godinu dana kasnije.
 
Dorvilovi naslednici odlučili su da prodaju slike na aukciji u Nici 1942. godine, nije jasno ko ih je kupio, a porodici nije bilo dozvoljeno da koristi prihod.
 
Kolekcionar Gurlit je umetnička dela nasledio od svog oca i čuvao ih u svom minhenskom stanu decenijama. Dan nakon njegove smrti 2014. godine, švajcarski muzej "Kunst Bern" saznao je da je proglašen za jedinog naslednika 1.500 dela, uključujući slike Pabla Pikasa i Anrija Matisa.
 
Nemačka vlada saopštila je da se 13 umetničkih dela sada vraća pravim vlasnicima, a nakon što su prepoznata kao ukradena umetnička dela.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Otkriven portret Fragonara koji je nestao pre 200 godina

Remek delo francuskog slikara Žan-Onore Fragonara koje predstavlja "Filozofa koji čita" pronađeno je prilikom popisa predmeta za nasledstvo, javili su francuska aukcijska kuća i stručnjaci u Parizu koji su identifikovali delo.

Upravnici uputili apel: Ne zatvarajte pozorišta

Dobar deo upravnika beogradskih i srpskih pozorišta uputilo je otvoreno pismo Kriznom štabu uz molbu da razmotre mogućnost izuzimanja pozorišta iz mera po kojima se zatvaraju sve ustanove kulture, usled pandemije.

Filmski nestvarno: Bolja prošlost u zamenu za kvalitetnu sadašnjost

"Za kralja i otadžbinu", "Zaspanka za vojnike", "Kralj Petar I", "Ime naroda", "Dara iz Jasenovca", "Nemanjići - rađanje kraljevine" i "Aleksandar od Jugoslavije" - sve su to naslovi koje smo prethodnih godina mogli da gledamo na našim televizijskim ekranima i u bioskopima, a mnogi od njih bili su sponzorisani iz naših džepova, čak i u vreme velikih ekonomskih teškoća.

Ima li pravde za Dantea sedam vekova kasnije?

Danteova "Božanstvena komedija" koja se smatra jednim od najvećih svetskih književnih dela ugledala je svetlo dana nakon nepravde koju italijanski pravni stručnjaci žele da isprave sedam vekova kasnije.

Komemoracija Sanji Iliću: Bio je veliki stvaralac i čovek od integriteta

Aleksandar Sanja Ilić bio je svestran kompozitor, svojim muzičkim jezikom znao je da govori i na filmu i na televiziji, pozorištu i na koncertnoj bini, bio je veliki stvaralac, čovek od integriteta, uzor mladima, rečeno je danas na komemoraciji koja je održana u Radio televiziji Srbije (RTS).

Skupštini upućen predlog Zakona o muzejskoj delatnosti

Vlada Srbije usvojila je danas predlog Zakona o muzejskoj delatnosti i uputila ga Skupštini na usvajanje po redovnoj proceduri, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja i dodalo da je na istoj sednici stara i retka bibliotečka građa proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Početak snimanja Zafranovićeve "Deca Kozare" sledeće godine

Miroslav Mogorović producent filma "Deca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.