Švajcarski proizvođač liftova preti tužbom piscu Darku Cvijetiću zbog romana "Šindlerov lift"

Švajcarska kompanija Šindler najavila je tužbu protiv pisca Darka Cvijetića, autora romana "Šindlerov lift", korišćenja njihovog imena.
Knjiga Darka Cvijetića je fikcijska proza o jednom soliteru u Prijedoru u kojoj se priča istorije solitera od početka useljavanja u nju, 1974. godine. U pitanju je zapravo mikroistorija Jugoslavije i njenog sunovrata u krvavim ratovima devedesetih, kratko opisuje Cvijetić roman za portal nova.rs.
 
Pravnici švajcarske kompanije najverovatnije nisu ni pročitali knjigu, s obzirom na to da će ona tek ovih dana biti štampana u Nemačkoj.
 
"Mogli su, dakle, samo da pročitaju moj intervju u 'Špiglu', od januara ove godine, te su iz njega mogli da izvuku posve proizvoljne zaključke. Ili su roman pročitali na našem jeziku. I opet, krajnje pogrešno učitali ono šta su hteli", kaže Cvijetić.
 
I izdavač u Srbiji, Književna radionica Rašić, zadržao je na koricama, poput svojih kolega u BiH i Hrvatskoj, etimološki pisan naslov "Schindlerov lift". Zastupnici švajcarske kompanije nisu se, međutim, zadržali samo na čitanju naslova. Cvijetić poručuje da je bio potpuno zatečen kada je primio poštu sa "gomilom pretećeg papira na nemačkom".
 
"Švajcarski proizvođač liftova našao se povređenog ugleda jer sam u metaforičkoj igri lift u tom soliteru nazvao 'marke Šindler', te je tako, po toj logici – lift njihove proizvodnje ubio curicu. Kako su rekli, njihov lift nije povezan ni sa Holokaustom, niti sa bosanskim ratom (?!). Lift u tom soliteru nije, dakako, marke Šindler, i moja se metafora prvenstveno odnosila na Oskara Šindlera i Spilbergov film – 'Šindlerova lista'. S obzirom na to da je soliter svedok ubijanja, itekako je nedostajao jedan Oskar Šindler da pokuša da spasi susede 'pogrešnog' imena. Na drugoj strani, curica je poginula u liftu, marke DAKA, jer nije bilo struje danima (bio je rat) i spletom nesretnih okolnosti igrala se u liftu u trenu kada je napon došao. Njezina smrt nema veze s liftovima kao takvim", izričit je Cvijetić.
 
Roman je u Hrvatskoj dobio i nagradu Fric (nazvanu tako po nadimku Miroslava Krleže), koja se dodeljuje, naglašava pisac, za fikcijsku prozu. To što je u pitanju fikcija za švajcarsku firmu nije bilo od značaja.
 
Pisac smatra da je švajcarska kompanija odreagovala impulsivno, odnosno da je to učinila njihova marketing služba. Poručuje i da je "prosto neverovatan pokušaj obraćuna sa metaforom".
 
"Zapravo su ušli u područje koje je za kapitalističko poimanje sveta jasno, no potpuno promašeno sa svake druge strane. Dakako da lift nije fizičko lice i da lift nije ubica, čije god da je proizvodnje. Švajcarska firma bi bila u pravu da ovo nije roman, nego stručna literatura, u kojoj ja, ili bilo ko drugi, objašnjava 'tehničke' nedostatke tog i tog lifta. Ovako, zapravo, ulaze u prostor umetničke slobode. Nije zabranjeno pominjati niti Coca-Colu, niti Mercedes, pa ni reći da je u kafanskoj tuči, recimo, neko udario nekog bocom koka-kole. Recimo da su stekli pogrešan utisak", objašnjava, uz ponešto eufemizama, autor romana.
 
Nemački izdavač romana se dogovorio sa autorom da se ne diže buka u javnosti dok se cela stvar ne rasplete ili ne dođe do sudskog sporta. U međuvremenu, govori se o realizaciji ovog romana, dok se Cvijetićeva zbirka pesama "Ježeve kožice" našla u izboru za nagradu Evropski pesnik slobode.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • eto

    16.04.2020 20:25
    mene samo čudi
    05.04.2020 • 17:43
    što se on čudi

    2. Prvo je trebao da proveri ako slučajno i nije znao da postoje takvi liftovi
    -------------------------------------------------------------------

    Necu da branim Svajcarce, ali nemam nikakve sumnje da je znao. Naslov je, kao, trebala da bude igra recima - eto, mislim on da se s njima zeza. Schindler kompanija je itekako poznata u svetu (a samo u 2017 su imali oko 10.000.000.000 svajcarskih franaka prihoda).
  • Čemu to

    05.04.2020 19:41
    Našao je s kime da se kači.

    ... a kao da nslov određuje kvalitet romana.
  • Marko

    05.04.2020 18:21
    Eeeee sad ćeš da platiš odštetu i nemoj da kukaš.....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Otkriven portret Fragonara koji je nestao pre 200 godina

Remek delo francuskog slikara Žan-Onore Fragonara koje predstavlja "Filozofa koji čita" pronađeno je prilikom popisa predmeta za nasledstvo, javili su francuska aukcijska kuća i stručnjaci u Parizu koji su identifikovali delo.

Upravnici uputili apel: Ne zatvarajte pozorišta

Dobar deo upravnika beogradskih i srpskih pozorišta uputilo je otvoreno pismo Kriznom štabu uz molbu da razmotre mogućnost izuzimanja pozorišta iz mera po kojima se zatvaraju sve ustanove kulture, usled pandemije.

Filmski nestvarno: Bolja prošlost u zamenu za kvalitetnu sadašnjost

"Za kralja i otadžbinu", "Zaspanka za vojnike", "Kralj Petar I", "Ime naroda", "Dara iz Jasenovca", "Nemanjići - rađanje kraljevine" i "Aleksandar od Jugoslavije" - sve su to naslovi koje smo prethodnih godina mogli da gledamo na našim televizijskim ekranima i u bioskopima, a mnogi od njih bili su sponzorisani iz naših džepova, čak i u vreme velikih ekonomskih teškoća.

Ima li pravde za Dantea sedam vekova kasnije?

Danteova "Božanstvena komedija" koja se smatra jednim od najvećih svetskih književnih dela ugledala je svetlo dana nakon nepravde koju italijanski pravni stručnjaci žele da isprave sedam vekova kasnije.

Komemoracija Sanji Iliću: Bio je veliki stvaralac i čovek od integriteta

Aleksandar Sanja Ilić bio je svestran kompozitor, svojim muzičkim jezikom znao je da govori i na filmu i na televiziji, pozorištu i na koncertnoj bini, bio je veliki stvaralac, čovek od integriteta, uzor mladima, rečeno je danas na komemoraciji koja je održana u Radio televiziji Srbije (RTS).

Skupštini upućen predlog Zakona o muzejskoj delatnosti

Vlada Srbije usvojila je danas predlog Zakona o muzejskoj delatnosti i uputila ga Skupštini na usvajanje po redovnoj proceduri, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja i dodalo da je na istoj sednici stara i retka bibliotečka građa proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Početak snimanja Zafranovićeve "Deca Kozare" sledeće godine

Miroslav Mogorović producent filma "Deca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.