Novinarka portala 021.rs Snežana Miletić imala je priliku da se 2015. godine susretne sa Mirom Furlan na Sterijinom pozorju. Bila je to prilika za razgovor čije vam delove donosimo.
Foto: Branko Lučić
Te 2015. godine pojavila se na Sterijinom pozorju sasvim tiho, gotovo inkognito, posve nenametljivo. Na festivalu se igrao njen komad "Dok nas smrt ne razdvoji", predstava koja je izazvala mnogo suza.
Bila je to priča o sporom, mučnom i ponižavajućem umiranju glavne junakinje koja svoje poslednje dane provodi prikovana za krevet, o svim nijansama grozota koje bolest donosi, o oduzimanju svakog dostojanstva, traumatičnim porodičnim situacijama koje bolest donosi. "Dok nas smrt ne razdvoji" bila je upečatljiva studija o međuljudskim odnosima, o odnosu zdravih ljudi prema bolesnima i odnosu mlađih prema starijima – i obrnuto...
Posle predstave, Mira Furlan je primećena kako sedi u jednom ćošku hola Srpskog narodnog pozorišta, gotovo stidljivo se javljala ljudima koji su joj prilazili i čestitali joj. Izgledala je kao kakav ranjivi autsajder koji misli da mu tu nije mesto, ali kada je progovorila bilo je jasno da se radi o ženi čvrstih etičkih stavova, jasno i precizno utemeljene etike.
Foto: Branko Lučić
Tadašnji razgovor, upriličen za Sterijino pozorje, tematizovao je njen komad, ali je počeo pričom o njenim kolumnama objedinjenim u knjigu "Totalna rasprodaja" ("Samizdat"). I njen dramski tekst koji smo gledali na sceni, i ta knjiga sa divnim opservacijama o životu koji je nestao sa jednom zemljom i jednom novom koji se rađa u nekoj drugoj, bili su, rekla je, neka su vrsta lečenja od trauma, porodičnih ili ovovremenih, neka vrsta pokušaja bega u bezbedni deo ljudske duše ili zemljine kugle, kako god...
"Ta dva pisanja, očito, povezujem ja, i to što osećam i mislim... Imala sam potrebu da sve to negde izađe iz mene. Postoje tu još razne stvari koje ću ili dovršiti, ili neću... Videćemo...
Pisanje je stvarno fantastično u smislu psihoterapije, baš kao i gluma. Često se pitam nije li cela umetnost jedna velika psihoterapija. Ona nas oslobađa krivice, straha, bola, tuge...
A zašto je tako korisno formulisati svoju misao ili osećaj? Pa zato što, konačno, tako funkcioniše i terapija. Važno je da lociraš problem, da ga definišeš i prepoznaš. Onda više nisi pod njegovom kontrolom, pobediš ga na neki način."
Foto: Branko Lučić
Na propitivanje kako ona nalazi vreme za tu vrstu konsolidacije svojih emotivnih i fizičkih snaga u kontekstu vremena koje se ubrzava i otima kontroli, Furlan je rekla:
"To je prava tema. Ja ne učestvujem. Odnosno, sudelujem onoliko koliko moram, ali to nije moj izbor više. Za mene je to sve prebrzo, prepovršno i prehisterično. Ja tako ne mogu, meni treba da se zaustavim, razmislim, stanem, inače ne mogu otpratiti život, stalno kaskam i kasnim, tako se osećam."
Na pitanje o tome kako su sarađivali na predstavi "Dok nas smrt ne razdvoji" ona kao mlad pisac i Miki Manojlović kao mlad reditelj, koji je u predstavi igrao i jednu od uloga, rekla je da nije bilo varnica, da mu je sve potpuno prepustila.
"Ja nisam osoba koja lako donosi odluke, a režija je donošenje odluka, konačno, i pisanje je donošenje odluka. Meni i to teško ide, pa i kao glumica radije nešto ponudim, pa onda neka neko izabere. Zapravo, tako prebacuješ odgovornost na drugoga.
Porodica je ta koja nas pečati za ceo život, koja nas vrlo često traumatizuje zauvek. Može li čovek da se izleči od tih trauma, da se otme tom pečatu, da ga pretvori u nekakvu prednost, da ga pretoči u izlaz? Mnogi ljudi imaju u porodicama nekog ko ih nevidljivim rukama steže, ko ih vuče na dno... Pisanje, gluma, izbori koje činimo u životu, sve su to nekakvi mogući izlazi.
Neko je rekao da je naš jedini zadatak da ne postanemo svoji vlastiti roditelji, tako da... Oko toga treba uložiti truda, ali da nosimo sve te traume, to svakako, i ne samo roditelja nego i kraja odakle smo, i predaka, geografije, istorije... Onda čovek ode u Ameriku, ima dete i pita se šta je time uradio, jer i dalje vuče tu bagažu s kontinenta na kontinent i to predaje svojoj deci..."
Kako je kazala, njoj je u tom smislu potreban samoizražaj.
"Imam utisak da nove generacije lakše hendlaju tim stvarima. Mnogo su racionalnije u razdvajanju, kidanju veza. Mnogo manje su istraumatizovane i obazrive...
Foto: Branko Lučić
Možda je to zato što naprosto ništa ne znaju, a ovaj svet negde tome doprinosi. Da ne želiš znati, ne znaš, nije te briga, a da li će ih onda u jednom času negde, iza nekog ugla, zaskočiti ta privatna ili opša istorija, to je već otvoreno pitanje...
Ja mislim da je znanje to koje nas oslobađa a nove generacije, one misle suprotno, to je moj utisak. To pomalo zastrašuje, zar ne? I više nego pomalo. Stalno sam zabrinuta jer sam majka, to je neki drugi svet. Znam da je ista situacija i ovde, da to više nije samo američka priča... Čovek samom sebi zaliči na neku babu-dedu s tom žalopojkom kako znanje više nije bitno...
Meni sin stalno kaže da svaka generacija o mladima govori kako su grozni i da ne upadnem u tu spiku, kaže, nećeš se valjda pretvoriti u takvu osobu... Ja često ne razumem ovaj svet, prosto ne znam o čemu se radi. Šta je smisao svega, da imam što više love, šta će mi sve to... Ne znam, eto, zabrinuta sam nad svim tim", rekla je, između ostalog, prilikom ovog intervjua Mira Furlan.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Ne samo da je umrla predivna zena i vrhunska glumica, nego umire jedan deo mog detinjstva. Odrastao sam prvo uz bolji zivot, koji i danas rado gledam. Zatim uz seriju lost. Mnogo sam tuzan danas, jos jedan deo mog odrastanja odlazi i ostaje urezan negde duboko u meni. Putuj Miro i izvini sto si toliko propatila i morala da odes iz svoje zemlje. Nismo te zasluzili.
Ne samo što je umrla osoba koja je bila poznata,talentovana i dobra u svom poslu...Nego što je " otišlo" još jedno veoma inteligentno i samosvesno biće nadasve žena.
Toliko se malo pažnje posvećuje umnim ljudima u medijima njihovim tekstovima,njihovim rečima....da ih se mediji sete samo kada više nisu sa nama.
Nju je bilo milina slušati kada priča o životu,svojim zapažanjima,razmišljanjima.
Od nje se moglo nešto i naučiti.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Slika Nikole Pusena iz 17. veka, koju su nacisti ukrali od vlasnika u Francuskoj 1944. godine, pronađena je u Italiji i vraćena vlasnicima, saopštili su karabinjeri.
Remek delo francuskog slikara Žan-Onore Fragonara koje predstavlja "Filozofa koji čita" pronađeno je prilikom popisa predmeta za nasledstvo, javili su francuska aukcijska kuća i stručnjaci u Parizu koji su identifikovali delo.
Američki pisac Lari Mekmartri (Larry McMurtry) proslavljen kao koautor scenarija za film "Planina Broukbek" (Brokeback Mountain) umro je u 85. godini, javila je njegova agentkinja.
Slavna britanska glumica Helen Miren autorka je tradicionalne poruke koja će danas biti pročitana u svim teatrima planete na Svetski dan pozorišta, koji se obeležava 27. marta od 1962. godine, a u kojoj ističe da pozorišna kultura nikada neće biti ugušena i da će ponovo procvetati.
Dobar deo upravnika beogradskih i srpskih pozorišta uputilo je otvoreno pismo Kriznom štabu uz molbu da razmotre mogućnost izuzimanja pozorišta iz mera po kojima se zatvaraju sve ustanove kulture, usled pandemije.
"Za kralja i otadžbinu", "Zaspanka za vojnike", "Kralj Petar I", "Ime naroda", "Dara iz Jasenovca", "Nemanjići - rađanje kraljevine" i "Aleksandar od Jugoslavije" - sve su to naslovi koje smo prethodnih godina mogli da gledamo na našim televizijskim ekranima i u bioskopima, a mnogi od njih bili su sponzorisani iz naših džepova, čak i u vreme velikih ekonomskih teškoća.
Potpuno digitalno delo američkog umetnika Bipla (Beeple) prodato je za 69,3 miliona dolara, što je rekord za takvu vrstu umetničkog dela, saopštila je aukcijska kuća Kristi.
Danteova "Božanstvena komedija" koja se smatra jednim od najvećih svetskih književnih dela ugledala je svetlo dana nakon nepravde koju italijanski pravni stručnjaci žele da isprave sedam vekova kasnije.
Brazilski koreograf Đulijermo Boteljo, direktor trupe "Alias" iz Ženeve, izjavio je da mu je u eri pandemije najviše žao umetnika koji gube svoje poslove i ostaju bez osnovnih sredstava za život.
Glumac Boris Komnenić sahranjen je danas na Novom groblju u Beogradu, u Aleji zaslužnih građana, a komemoracija je održana na Velikoj sceni Narodnog pozorišta.
Aleksandar Sanja Ilić bio je svestran kompozitor, svojim muzičkim jezikom znao je da govori i na filmu i na televiziji, pozorištu i na koncertnoj bini, bio je veliki stvaralac, čovek od integriteta, uzor mladima, rečeno je danas na komemoraciji koja je održana u Radio televiziji Srbije (RTS).
Vlada Srbije usvojila je danas predlog Zakona o muzejskoj delatnosti i uputila ga Skupštini na usvajanje po redovnoj proceduri, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja i dodalo da je na istoj sednici stara i retka bibliotečka građa proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Grupa nezaposlenih francuskih umetnika i turističkih radnika protestuje u kultnom pozorištu Odeon u Parizu tražeći veću vladinu podršku nakon godinu dana pandemije korona virusa koja im je ugrozila životnu egzistenciju.
Miroslav Mogorović producent filma "Deca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.
Pejzaž iz Maroka Vinstona Čerčila, koji je bio u posedu Anđeline Džoli, prodat je na aukciji za više od 11,5 miliona dolara, što je nova rekordna cena za sliku britanskog premijera iz vremena Drugog svetskog rata.
Delovi najvećeg platna na svetu biće prodati na aukciji u Dubaiju u cilju prikupljanja nekoliko miliona dolara u dobrotvorne svrhe za decu u siromašnim zemljama, izjavio je britanski umetnik Saša Džafri.
Retka slika holandskog impresioniste Vinsenta van Goga koja prikazuje uličnu scenu u pariskom kvartu Monmartr će biti predstavljena javnosti prvi put pre nego što bude data na aukciju sledećeg meseca.
Komentari 7
Doda
Marko
Ivana
Toliko se malo pažnje posvećuje umnim ljudima u medijima njihovim tekstovima,njihovim rečima....da ih se mediji sete samo kada više nisu sa nama.
Nju je bilo milina slušati kada priča o životu,svojim zapažanjima,razmišljanjima.
Od nje se moglo nešto i naučiti.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar