Komemoracija Miri Furlan održana u Rijeci

Komemoracija pozorišnoj i filmskoj glumici Miri Furlan održana je juče u Rijeci u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) Ivana pl. Zajca, gde je poslednji put nastupala u junu prošle godine.
Mira Furlan je u tom pozorištu od 2016. godine igrala u predstavama "Kasandra" i "Jesenja sonata", a poslednji nastup imala je u predstavi "Vežbanje života –đ- drugi put" u junu 2020.
 
Direktor pozorišta Marin Blažević rekao je da Furlan verovatno ne bi želela da joj bude priređena komemoracija, ali da su se na to odlučili jer se veliki broj ljudi javio posle vesti o njenoj smrti, navodi Hina.
 
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kazao je da je Mira Furlan bila osoba koja je mogla da ponese i zanese ne samo svojim pozorišnim ulogama, nego i pojavom i karakterom.
 
"Uprkos nepravdama koje je doživela, u njoj se nije osećala ogorčenost i potreba za revanšizmom, nego nada u promene i život u kojem se nikome neće događati ono što i njoj", naveo je Obersnel.
 
Dodao je da je Furlan bila izložena nečovečnim postupcima, a da su posle njene smrti usledile zakasnela izvinjenja i objašnjenja kojima neki pokušavaju da umire savest.
 
"Pretrpela je pogrom, monstruozne posledice svog životnog izbora, proterivanje iz grada i otimanje imovine, zato što je proglašena pogrešnom i nepoželjnom. I to zato što je volela nekog ko nije spadao u kalup društva i vlasti, pa nije ni ona", naveo je gradonačelnik Rijeke.
 
Univerzitetska profesorka Lada Čale Feldman rekla je da je HNK u Rijeci "verovatno jedino mesto gde se o Miri sme govoriti bez potrebe da se naknadno peru neke loše savesti". To je, dodala je, jedino mesto koje je u protekloj deceniji više puta potvrđivalo da u njoj vidi živu i nasušnu potrebu umetnice, nekoga ko još štošta može da pruži pozorištu.
 
Novinarka Heni Erceg navela je da je Furlan 1991. godine dobila otkaz u matičnom pozorištu u Zagrebu jer je odlučila da glumi u Beogradu, gde joj je živeo muž.
 
"Bila je izložena medijskom linču i bujici pretnji takozvanih običnih građana, pa je odlučila da emigrira u Ameriku. Hrvatska je tako izgubila veliku glumicu i duboko obrazovanu osobu, ali ipak naivnog stava da umetnost može da prevaziđe prizemnost rata i banalnost populizma", navela je Erceg.
 
Mira Furlan je umrla 20. januara u Los Anđelesu u 66. godini od posledica infekcije virusom Zapadnog Nila.
 
Rođena je 1955. u Zagrebu. Bila je jedna od najpopularnijih glumica u Jugoslaviji, poznata po ulogama u filmovima "Otac na službenom putu" (1985) Emira Kusturice, koji je osvojio Zlatnu palmu na Kanskom festivalu, i "Lepota poroka" (1986) Živka Nikolića.
 
Glumila je i u filmovima "U raljama života" (1984), "Braća po materi" (1988) i "Gluvi barut" (1990) i serijama "Velo misto", "Smogovci" i "Bolji život".
 
U novembru 1991. godine Furlan je sa mužem Goranom Gajićem emigrirala iz Jugoslavije u SAD, posle pritisaka kojima je bila izložena.
 
U SAD je bila poznata po ulogama u serijama "Vavilon 5" i "Izgubljeni". Po završetku rata na prostoru bivše Jugoslavije, igrala je i u filmu "Turneja" (2008) Gorana Markovića i seriji "Vratiće se rode".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • BB

    30.01.2021 18:22
    Lepa zena
    Pametna i čestita. Kad bi nas bilo više takvih...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Otkriven portret Fragonara koji je nestao pre 200 godina

Remek delo francuskog slikara Žan-Onore Fragonara koje predstavlja "Filozofa koji čita" pronađeno je prilikom popisa predmeta za nasledstvo, javili su francuska aukcijska kuća i stručnjaci u Parizu koji su identifikovali delo.

Upravnici uputili apel: Ne zatvarajte pozorišta

Dobar deo upravnika beogradskih i srpskih pozorišta uputilo je otvoreno pismo Kriznom štabu uz molbu da razmotre mogućnost izuzimanja pozorišta iz mera po kojima se zatvaraju sve ustanove kulture, usled pandemije.

Filmski nestvarno: Bolja prošlost u zamenu za kvalitetnu sadašnjost

"Za kralja i otadžbinu", "Zaspanka za vojnike", "Kralj Petar I", "Ime naroda", "Dara iz Jasenovca", "Nemanjići - rađanje kraljevine" i "Aleksandar od Jugoslavije" - sve su to naslovi koje smo prethodnih godina mogli da gledamo na našim televizijskim ekranima i u bioskopima, a mnogi od njih bili su sponzorisani iz naših džepova, čak i u vreme velikih ekonomskih teškoća.

Ima li pravde za Dantea sedam vekova kasnije?

Danteova "Božanstvena komedija" koja se smatra jednim od najvećih svetskih književnih dela ugledala je svetlo dana nakon nepravde koju italijanski pravni stručnjaci žele da isprave sedam vekova kasnije.

Komemoracija Sanji Iliću: Bio je veliki stvaralac i čovek od integriteta

Aleksandar Sanja Ilić bio je svestran kompozitor, svojim muzičkim jezikom znao je da govori i na filmu i na televiziji, pozorištu i na koncertnoj bini, bio je veliki stvaralac, čovek od integriteta, uzor mladima, rečeno je danas na komemoraciji koja je održana u Radio televiziji Srbije (RTS).

Skupštini upućen predlog Zakona o muzejskoj delatnosti

Vlada Srbije usvojila je danas predlog Zakona o muzejskoj delatnosti i uputila ga Skupštini na usvajanje po redovnoj proceduri, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja i dodalo da je na istoj sednici stara i retka bibliotečka građa proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Početak snimanja Zafranovićeve "Deca Kozare" sledeće godine

Miroslav Mogorović producent filma "Deca Kozare" u režiji Lordana Zafranovića kaže da je početak snimanja tog ostavrenja planiran za proleće 2022. godine i da je našoj i susednim kulturama potrebno nekoliko dobrih filmova o nastajanju zla u Jasenovcu.