Nova nacionalna IBA mreža sačinjena je od 79 područja koja pokrivaju 29,2 odsto teritorije Republike Srbije, odnosno 2.579.364 hektara za ptice najvrednijih staništa.
Značajna područja za ptice proglašavaju se zarad zaštite najređih i najugroženijih vrsta ptica, tj. očuvanja njihovih staništa i populacija. Ona uključuju najznačajnije lokacije na kojima se divlje ptice razmnožavaju, prehranjuju, odmaraju ili prezimljavaju.
IBA područja određuju se nakon naučne obrade podataka o prisustvu, brojnosti i trendovima populacija odabranih vrsta ptica. Ovaj proces u svakoj državi sprovode stručne organizacije za istraživanje i zaštitu divljih ptica koje su članice mreže BirdLife International. Proces određivanja IBA područja i celokupne mreže u svakoj državi je nezavistan i određen je strogom naučnom metodologijom.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije četvrtu po redu inventarizaciju značajnih područja za ptice u Srbiji sprovelo je tokom 2019. i 2020. godine uz pomoć više desetina članova i saradnika koji su podatke o fauni ptica prikupljali u proteklih 10 godina.
Prva inventarizacija rađena je 1989. godine kada je proglašeno 16 IBA područja u Srbiji. Druga IBA mreža predstavljena je 1997. kada je proglašeno 36 značajnih područja za ptice, a potom i 2009. kada su izdvojena 42 područja značajna za očuvanje ptica. Revizije IBA mreže sprovodile su se u proseku na svakih 10 godina i praćene su povećanjem znanja o fauni ptica u Srbiji.
“Mreža značajnih područja za ptice (IBAs) služi kao osnov za određivanje delova ekološke mreže Republike Srbije. Istovremeno, značajna područja za ptice osnov su za definisanje međunarodne ekološke mreže NATURA2000 kroz područja posebne zaštite (SPAs) koja se proglašavaju prema Direktivi o pticama Evropske unije. U ovom smislu obaveze naše države prema međunarodnim institucijama vrlo su jasne i moraju se poštovati“, rekao je Milan Ružić, Izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
IBA mrežom pokrivena su staništa nacionalno ugroženih vrsta ptica poput velike droplje, orla krstaša, stepskog i sivog sokola, velikog tetreba, male čigre, ritske sove, troprstog detlića, jarebice, grlice i crne rode.
Mnoga značajna područja za ptice u Srbiji poput Fruške gore, Slanog Kopova, Deliblatske peščare, Obedske i Carske bare, Uvca, Mileševke, Đerdapa, Tare i Kopaonika zaštićena su područja i dobro su poznata javnosti. Sa druge strane područja poput Gornjeg Potamišja, Slatina srednjeg Banata, Vršačkih ritova, Donjeg Podrinja, Čemerna, Negotinske krajine, Homolja, Sokobanjske kotline i Dukata nisu formalno zaštićena i nedovoljno su poznata stručnoj i širokoj javnosti, a dom su velikog broja ugroženih i strogo zaštićenih vrsta ptica, te je očuvanje ovih predela posebno izazovno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
.jpg "U Srbiju stižu prve vakcine preko Kovaks sistema")
.jpg "Đerlek: Ispitujemo da li ćemo davati treću dozu Sinofarma")
.jpg "U privremenoj kovid bolnici u Beogradu i cele porodice")
.jpg "Srbija donirala Severnoj Makedoniji 40.000 doza vakcine Sputnjik V")
1.jpg "Korona u Srbiji: Preminulo još 37 osoba, 4.810 novih slučajeva")
Komentari 1
Светозар Милетић
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar