Miletića umalo ubio Srbin, a ostala sumnja da je poludeo zbog sifilisa

Na centralnom trgu u Novom Sadu, Trgu slobode, već 81 godinu nalazi se spomenik jednom od najvažnijih pripadnika srpskog naroda u Vojvodini i Novom Sadu - Svetozaru Miletiću.
Miletića umalo ubio Srbin, a ostala sumnja da je poludeo zbog sifilisa
Foto: 021.rs
Spomenik se trenutno renovira i proleće će dočekati obnovljen, a to što zauzima ovako važno mesto govori dosta o tome šta su nekada i sada mislili Novosađani o Miletiću. 
 
Rođen je u Mošorinu 22. februara 1826. godine, kao najstariji od sedmoro dece, u siromašnoj porodici. Miletić je osnovnu školu završio u Titelu, a potom dolazi u Srpsku gimnaziju u Novom Sadu, da bi potom školovanje nastavio u Bratislavi, gde će se priključiti pristalicama panslavenizma i revolucionarnu 1848. godinu dočekuje u Budimpešti. Tada počinje njegovo otvoreno političko delovanje koje će trajati narednih decenija. 
 
Mada će se nakon revolucije, razočaran dešavanjima koje nisu dovele do stvaranja Srpske Vojvodine, posvetiti daljim studijama i potom početi da radi kao advokat u Novom Sadu, oko 1861. godine potpuno će se vratiti politici.
 
 
Bogat društveno-politički život je vezao za borbu za bolji status srpskog naroda u "žuto-crnoj" monarhiji i imao je mnogo protivnika. Iz tog razloga ne čudi što su njegovi protivnici iz Ugarske, kako za 021.rs priča hroničar Zoran Knežev, angažovali Srbina iz Beograda da ga ubije.

"Imao je dosta problema sa Srbima, jer koliko je prednjačio i želeo neke krucijalne stvari da uradi za srpski narod, oni su mu podmetali noge. Imamo taj podatak da su Ugari platili atentan na Miletića i da je novac uzeo jedan Srbin, vlasnik hotela u Beogradu. Mada je dobio novac za atentat, nije to uradio, jer je Pešta javila da se dogovorila sa Miletićem i da odustaju od atentata", navodi saogovornik 021.rs.  

Nije Miletić samo jednom bio na meti atentatora. Mada je i bio u zatvoru i rašireno je mišljenje da su posledice robije dovele do teškog oboljevanja i čak ludila. Međutim, Knežev kaže da je gotovo izvesno da je Miletić godinama patio od sifilisa, što je na kraju dovelo do toga da pred smrt mnogi misle da je poludeo, iako su to bile posledice bolesti.
 
"Naši umni ljudi koji su odlazili sa ovih prostora u Beč ili Peštu da studiraju su bili manje platežne moći i vreme su uglavnom provodili po jeftinim kafanama i tu su nailazili na 'jeftine devojke'. Tako se desilo da je dosta naših poznatih i umnih ljudi bolovalo od sifilisa, a priča je da je i Miletić bio među njima i da je na kraju završio život od posledica ove dugogodišnje bolesti", priča Knežev.
 
Koliko mu je zdravlje bilo oštećeno videlo se po tome što se Miletić nakon dugogodišnje robije nikada nije oporavio. Zadnjih 15 godina života proveo je povučeno, dok se porodica brinula o njemu. Umro je  4. februar 1901 u Vršcu, a sahranjen je u Novom Sadu.

Miletićeva sahrana u Novom Sadu

U mladosti zanesen idejama panslavenizma, Miletić je tokom života bio revolucionar, konzervativac, protivnik, saradnik i Beča i Pešte i Beograda. Sporili ili odobravali neke njegove poteze ili stavove, nesporno ostaje da vojvođanski Srbi, više od 100 godina posle Miletićeve smrti, nisu dobili njegovog dostojnog naslednika. 

Realizaciju ovog teksta podržao je TONS.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Singrr

    24.10.2020 20:41
    A sto nije...
    ...studirao u Bgd, kad je toliko bio za prisajedinjenje? Aha, tamo nije bilo ni srednje skole a kamo li univerziteta...
  • JedanGari

    17.10.2020 23:08
    Istina boli a gari?
    Jedan od nasih najboljih i najuticajnijih naconalista. Vecna mu slava!
  • mlada Vojvođanka

    17.10.2020 06:31
    Istorija je čudo - kako se kome ćefne može je tumačiti! Svako ima pravo da svoje mišljenje proglasi činjenicama.I pobednici i poraženi iz istog rata barataju istinom! Tako beše oduvek a tako je i danas. Pa je tako istina zarobljena u svakom slučaju i služi jedino za potkusurivanje u "argumentivanim" prepirkama! Jeeeer, ništa mi nemamo od prepirki i dopisivanja - delovanje i rezultat tog rada je bitno! Ovako čampraz divan će nam doneti još samo jednu podelu pa će na kraju i Miletić ostati zapamćen samo kao sifilističar...a svaki medicinar, ne nužno i lekar, jako dobro zna koliko, kako i dokle se moglo živeti, lećiti i opstati sa tom, tada vrlo opakom boleštinom! Knjige zasnovane na rekla kazala i pričalo se su izgleda postale istorijska gradja kojoj treba verovati kao i guslarima jer u njihovim pesmama pobismo pola Turaka. Zato se mante istorije, već uredite sadašnjost da danas možete živeti a ne preživljavati!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče

Ceo grad je biblioteka

Prva srpska čitaonica svoj rad započela je upravo u Novom Sadu i to davne 1845. godine, pa nije ni čudno da Novosađani i danas vole da čitaju, otkrivaju nova dela i dele svoja razmišljanja o knjigama.

Pijaca "kad joj vreme nije"

Kada čujete reči bazar ili pijaca, sigurno pomislite na prostor sa tezgama gde se u prepodnevnim časovima kupuju voće, povrće i druge stvari.

Sinagoga koja je postala koncertna dvorana

Novosadska Sinagoga danas služi uglavnom kao koncertna dvorana, a nekada su se oko nje okupljale hiljade članova jevrejske zajednice koja je u Novom Sadu prisutna od nastanka grada.

Galerija Matice srpske: Umetnost odolevanja monotoniji

Kombinujući tradiciju i savremeni pristup, Galerija Matice srpske uspeva da ostane privlačno mesto za sve Novosađane, bez obzira na godine, ali i da privuče turiste zainteresovane za umetnost zemlje koju posećuju.

VIDEO Novosadska kultura sećanja: Nebojša Ćato

Nebojša Ćato aktivni je učesnik novosadske rok scene, a svirao je u više gradskih bendova. O svom muzičkom proputovanju, ali i novosadskoj sceni, Ćato govori za 021.rs u okviru "Novosadske kulture sećanja".