Gotovo svaki stariji Novosađanin voli danas da se pohvali da je poznavao Miroslava Miku Antića ili još više da kaže da je sedeo sa njim u nekoj kafani i pio.
Foto: 021 (arhivske fotografije)
Međutim, tu se sve priče o njemu završavaju, uz pomen pesama koje su svima poznate iz školskih udžbenika. Međutim, Antić, rođen u Mokrinu 1932. godine, nije bio samo uspešan pesnik i boem, nego i vrstan novinar koji je veliki deo karijere proveo u novosadskom Dnevniku i njegovim raznim izdanjima.
Direktor Istorijskog arhiva grada Petar Đurđev kaže da je svojim reportažama, intervjuima i tekstovima uglavnom na novosadskim stranicama Antić učinio da ovaj list tih godina bude nezaobilazno štivo u Novom Sadu.
"On je godinama pisao za ovaj novosadski dnevni list, pisao je reportaže i specifične žanrove koji su prestavljali kombinaciju malih književnih priča i reporterskih zapisa koji su uglavnom bili naslovljeni sa 'Obično petkom'. Tu su bili i intervjui sa poznatim javnim ličnostima pod imenom 'Žurnal Miroslava Antića'. Upravo kroz ovaj deo svog stvaralačkog rada pokušavao je da kritikuje i prikazuje realnost, te je postao najprepoznatljivije lice Dnevnika i zahvaljujući njemu tada je ovaj list postao sastavni deo svake novosadske porodice", priča Đurđev.
Prema njegovim rečima, Antić je radio i za televiziju, a mnogi i danas smatraju da je njegov dokumentarni film "Spomenik" iz 1968. godine doveo do toga da Novi Sad dobije dostojno obeležje nastradalima u Novosadskoj raciji 1942. godine.
"Snimanjem ovog filma, koji je prvenstveno sjajno filmsko svedočanstvo sa pričom o tom strašnom stradanju sa izjavama brojnih svedoka, čime je sačuvano za istoriju izvore za dalja istraživanja, on je verovatno i uzrokovao to da Novi Sad tri godine kasnije dobije i pravo spomen obeležje na Keju", kaže direktor Istorijskog arhiva grada.
Antić je i kao novinar i kao pisac i javna ličnost pokušao da ukaže na ono što ne valja u jugoslovenskom društvu.
Teško je dati ocenu o tome koliko je uspevao u svojoj nameri da ukaže na ono loše. Svet je napustio 1986. godine, pred sam početak nacionalnih sukoba na ovim prostorima.
Realizaciju ovog teksta podržao je TONS.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Sve vlasti koje su došle posle Drugog svetskog rata gradile su svoj legitimitet na relaciji spram te velike tragedije. Jedni su bili osloboditelji, drugi su bili žrtve, treći kolaboratori...
Jedino što pouzdano znamo o Drugom svetskom ratu je da nismo u stanju da ga okončamo.
Odmah nakon Jogurt revolucije počelo je organizovano brisanje arhive TVNS koja nije bila po volji Miloševićevim ordonansima. Čitav serijal vrhunskih emisija koji je rađen početkom osamdesetih i u kojem je Miroslav Antić bio domaćin poznatim umetnicima iz cele SFRJ obrisan je jednom odlukom tadašnjeg direktora!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Podbara, čiji je sastavni deo Almaški kraj, najstariji je deo Novog Sada, a tu se nalazi i jedna od najpoznatijih i najmanjih ulica u gradu - Lađarska.
Prva srpska čitaonica svoj rad započela je upravo u Novom Sadu i to davne 1845. godine, pa nije ni čudno da Novosađani i danas vole da čitaju, otkrivaju nova dela i dele svoja razmišljanja o knjigama.
Novi Sad danas ima više od 800 kilometara ulica, a tu su i neasfaltirane i neoznačene ulice. Međutim, samo nekoliko ulica je ostalo na istom mestu kao i kada je pre tri veka osnovano naselje.
Centralni novosadski trg, Trg slobode okružen je nizom lepih građevina, ali se zbog svoje veličine uvek izdvajala Crkva Imena Marijinog koju Novosađani zovu "Katedrala".
Fotografija u Novom Sadu počela je da se razvija uporedo sa popularizacijom širom Evrope. Prvi foto klub osnovan je još za vreme Austrougarske, početkom 20. veka.
Novosadska Sinagoga danas služi uglavnom kao koncertna dvorana, a nekada su se oko nje okupljale hiljade članova jevrejske zajednice koja je u Novom Sadu prisutna od nastanka grada.
Kombinujući tradiciju i savremeni pristup, Galerija Matice srpske uspeva da ostane privlačno mesto za sve Novosađane, bez obzira na godine, ali i da privuče turiste zainteresovane za umetnost zemlje koju posećuju.
Nebojša Ćato aktivni je učesnik novosadske rok scene, a svirao je u više gradskih bendova. O svom muzičkom proputovanju, ali i novosadskoj sceni, Ćato govori za 021.rs u okviru "Novosadske kulture sećanja".
Frontmen novosadskog sastava Proleće Nebojša Reljin Feki govori za 021.rs, u okviru "Novosadske kulture sećanja", o svom bendu, gradskoj sceni, muzici i nekom drugačijem Novom Sadu.
Komentari 3
Piško
Jedino što pouzdano znamo o Drugom svetskom ratu je da nismo u stanju da ga okončamo.
EX TVNS...
Hvala
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar