Neraskidiva veza između Novog Sada i devete umetnosti

Sredinom sedamdesetih godina novosadski autori krenuli su u veliko osvajanje jugoslovenske strip scene. Samo deceniju kasnije, bez Novosađana nije bilo moguće zamisliti bilo koje domaće strip izdanje.
Neraskidiva veza između Novog Sada i devete umetnosti
Foto: 021.rs
Bane Kerac, jedan od najznačajnijih predstavnika "drugog zlatnog perioda" jugoslovenskog stripa i član ekipe čuvenog italijanskog izdavača "Serđo Boneli Editore", pričao je za 021.rs kako je strip scena izgledala kada je on odrastao.
 
"Tokom školovanja, bili smo pretplaćeni na časopise u kojima je bilo i stripova. Međutim 1962. godine, kada sam imao deset godina, počeli su da izlaze crtani romani i to je povećalo moju strast za stripovima. Tada su naročito bili popularni vesterni. Tih godina je u Jugoslaviji bila gomila stripova i svaki dan se na kiosku mogao pronaći neki novi strip", naveo je Kerac u razgovoru za 021.rs.
 
Prisetio se i da je novosadski "Dnevnik" bio jedan od prvih koji je počeo da objavljuje stripove u dnevnim izdanjima i u specijalizovanim magazinima, kao što je bila "Panorama". 
 
"Ta produkcija je kasnije izrasla u Zlatnu seriju koja je objavljivala neke od najpopularnijih stripova", naveo je Kerac.
 
 
Ova neverovatna popularnost devete umetnosti u Novom Sadu, ali i širom Jugoslavije, trajala je do početka devedesetih kada je strip zbog rata, raspada Jugoslavije i ekonomske situacije u bivšim republikama, gotovo nestao sa ovih prostora. To je, smatra Kerac, doprinelo tome da se izgube čitave generacije čitalaca, ali i autora od kojih su mnogi pronašli druga zanimanja ili otišli u inostranstvo. On, ipak, pokazuje optimizam kada je u pitanju današnja novosadska strip scena, naročito zato što postoje mnogi autori, ali i brojni festivali stripa, kao što je Novosadski strip vikend.
 
"Ima dosta dobrih autora u Novom Sadu, zato što je strip ovde pustio korene i postao deo pop kulture. Međutim, zbog ubijenog izdavaštva, oni nemaju gde da objavljuju svoje stripove", zaključio je.
 
Iza ovog autora, koji je i dalje aktivan, ostaju mnogi slavni likovi koji će krasiti i istoriju Novog Sada, kao što su Ket Klou (Cat Claw), Kobra, poručnik Tara, Billy the Pljuc, Balkan Ekspres i mnogi drugi. Mesto do njega u istoriji svakako je zaradio i Toza Obradović, autor priča za serijale "Kobra", "Poručnik Tara", "Veliki Blek", "Tarzan", "Lun, kralj ponoći" i drugih i knjige "Novosadski strip". Tu je naravno i čuveni Zoran Janjetov Janja, Subotičanin koji je svoj dom pronašao u Novom Sadu, poznat po autorskom serijalu "Bernand Panasonik", kao i po saradnji sa legendarnim Aleksandrom Hodorovskim. 
 
Malo je verovatno da će se Novi Sad vratiti u slavne dane Baneta Kerca, Toze Obradovića i drugih, ne samo zbog izdavačke scene, nego i zbog publike koja je izgubila naviku kupovine mesečnih izdanja. Bez obzira na to, neraskidiva veza između Novog Sada i devete umetnosti, garantuje da će se strip i dalje slaviti u našem gradu.
 
Najveći dokaz toga je festival "Strip vikend" posvećen promociji autora, izdavača i festivala iz Srbije i okruženja. 
 
Realizaciju ovog teksta podržao je TONS.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • realno

    08.11.2020 20:39
    za dijasporac
    Za tvoj prvi komentar samo da kažem, kao ja da sam ga pisao, slično iskustvo. Savet, pdf verzija ni približno ne daje osećaj pravog stripa. Bolje pronađi na najlonu poneki Alan Ford i uživaj u listanju originala.
    Sa drugim komentarom si mi ubio sliku o zaljubljenicima u strip (naravno ne o svima) ne mogu da povežem stripofile i arkanofile.
  • G pen

    06.11.2020 21:15
    dijasporac, sa pogresnima si se druzio. Vidi se i po komentarima.
  • Milogled

    06.11.2020 19:42
    Da ne prođe vest a da Mikica Ivanović ne bude spomenut. Nedavno je mom sinu umesto posvete u strip nacrtao sjajan crtež Bleka i zacementirao kod njega strast prema stripovima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče

Ceo grad je biblioteka

Prva srpska čitaonica svoj rad započela je upravo u Novom Sadu i to davne 1845. godine, pa nije ni čudno da Novosađani i danas vole da čitaju, otkrivaju nova dela i dele svoja razmišljanja o knjigama.

Pijaca "kad joj vreme nije"

Kada čujete reči bazar ili pijaca, sigurno pomislite na prostor sa tezgama gde se u prepodnevnim časovima kupuju voće, povrće i druge stvari.

Sinagoga koja je postala koncertna dvorana

Novosadska Sinagoga danas služi uglavnom kao koncertna dvorana, a nekada su se oko nje okupljale hiljade članova jevrejske zajednice koja je u Novom Sadu prisutna od nastanka grada.

Galerija Matice srpske: Umetnost odolevanja monotoniji

Kombinujući tradiciju i savremeni pristup, Galerija Matice srpske uspeva da ostane privlačno mesto za sve Novosađane, bez obzira na godine, ali i da privuče turiste zainteresovane za umetnost zemlje koju posećuju.

VIDEO Novosadska kultura sećanja: Nebojša Ćato

Nebojša Ćato aktivni je učesnik novosadske rok scene, a svirao je u više gradskih bendova. O svom muzičkom proputovanju, ali i novosadskoj sceni, Ćato govori za 021.rs u okviru "Novosadske kulture sećanja".