Naučnici došli do odgovora na pitanje kakav zagrljaj bebe vole

U dobra fizičkog distanciranja i depresivnih vesti svima bi nam dobro došao topao zagrljaj. Japanski naučnici upravo su otkrili kako savršeno zagrliti.
Naučnici došli do odgovora na pitanje kakav zagrljaj bebe vole
Foto: Pixabay
Stručnjaci s tokijskog univerziteta Toho merili su smirujuće dejstvo zagrljaja različitog intenziteta na novorođenčad i razliku između zagrljaja roditelja ili stranca. 
 
Mereći otkucaje srca novorođenčadi i koristeći se senzorima pritiska ruku odraslih osoba, naučnici su procenjivali reakciju beba dok se samo drže u naručju, kada su zagrljene srednje jakim pritiskom i kad su čvrsto zagrljenje.
 
Sudeći prema rezultatima, deca su bila najspokojnija tokom srednje varijante. 
 
Zagrljaj je trajao 20 sekundi jer je "gotovo nemoguće izbeći promenu raspoloženja novorođenčadi u jednominutnom ili dužem zagrljaju", priznali su naučnici.
 
Ne iznenađuje da je smirujuće dejstvo bilo veće kad su dete starije od 125 dana grlili roditelji u poređenju sa zagrljajem nepoznate ženske osobe.
 
Naučnici su zato zaključili da se savršenim zagrljajem smatra roditeljski zagrljaj srednjeg pritiska. 
 
Ipak, nije samo bebama godio zagrljaj utehe, pokazalo je istraživanje. Dok su grlili dete, i roditelji su bili smireniji. 
 
Poznato je da se tokom bliskog fizičkog kontakta luči hormon oksitocin, poznat i kao hormon ljubavi, ali naučnici kažu da je u njihovom eksperimentu zagrljaj bio prekratak da bi imao veći značaj za istraživanje.
 
Japanski stručnjaci veruju da je njihovo istraživanje prvo u sklopu kojeg je izmereno psihološko dejstvo grljenja beba i smatraju da bi trebalo unaprediti znanje o povezivanju roditelja i dece i doneti nova saznanja važna za dečju psihologiju. 
 
Metoda bi mogla da se primeni u ranom otkrivanju autizma, smatra jedan od autora studije Hiromasa Funato. 
 
Istraživanje se temelji na raznim reakcijama čula koje se odvijaju za vreme zagrljaja, a deca s poremećajima iz spektra autizma (ASD) imaju problem upravo s čulnom integracijom i socijalnim prepoznavanjem. 
 
"Zbog toga bi ovaj jednostavan eksperiment sa zagrljajem mogao da se koristi u ranom skeniranju autonomnih funkcija čulne integracije i socijalnog prepoznavanja kod dece koja imaju genetsku predispoziciju za razvoj ASD-a", zaključio je Funato.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

Pedijatri tvrde: Rođena prva beba s antitelima

Žena sa juga Floride, koja je primila jednu dozu vakcine protiv virusa korona dok je bila trudna, nedavno se porodila, a njeno dete je prvi zabeležen slučaj u svetu bebe rođene s antitelima na virus korona nakon vakcinacije majke, tvrde dva pedijatra.

Istraživanje: Većina majki u Srbiji ima osećaj da će "pući"

Dve trećine majki u Srbiji jednom ili više puta nedeljno ima osećaj da će "pući" od količine posla, stresa i obaveza koje su preuzele na sebe, dok polovina njih u tim trenucima ima kome da se obrati za emotivnu i logističku podršku, pokazalo je danas objavljeno istraživanje Centra za mame o uticaju pandemije na majke.

Pet faktora koje treba uzeti u obzir pri izboru kolica za bebe

Izabrati odgovarajuća kolica za bebu je važno, pre svega zbog bebine udobnosti, ali i zbog lakoće kretanja različitim terenima. Pogrešan izbor može da zakomplikuje stvari koje bi trebalo da predstavljaju uživanje, kao što je šetnja u parku, ili dodatno da oteža obaveze, poput odlaska u kupovinu.

Zašto je teško setiti se stvari koje su nam se događale pre četvrte godine?

Kažu da se naša ličnost oblikuje već u detinjstvu, ali upravo zato je posebno ironično što se retkih stvari sećamo iz najranijeg uzrasta. Taj fenomen se može primeniti na gotovo sve ljude, a čak ima i službeni izraz - dečja amnezija. Kako odrastamo, zaboravljamo ljude, događaje, pa čak i mesta koja smo posećivali dok smo bili deca.