Šećer može da poremeti pamćenje

Mnogi ljudi osećaju žudnju za hranom, posebno kada su pod stresom, i najčešće su u pitanju namirnice sa visokim procentom masti i šečera.
Šećer može da poremeti pamćenje
Foto: Pixabay
Da bismo bili u mogućnosti da se odupremo žudnji, morali bismo da suzbijemo naš prirodni odgovor na prepuštanje ovim ukusnim namirnicama.
 
Mreža inhibitornih neurona je ključna za kontrolu ponašanja. Ovi neuroni su poput moždanih kočnica i koncentrisani su u prefrontalnom korteksu - ključnom području mozga koji je uključen u donošenje odluka, kontrolu impulsa i odlaganje zadovoljstva.
 
Istraživanje na pacovima pokazalo je da konzimiranje hrane sa visokim procentom šećera može da izmeni inhibitorne neurone.
 
Pacovi hranjeni šećerom takođe su manje mogli da kontrolišu svoje ponašanje i donošenje odluka. To pokazuje da ono što jedemo može da utiče na našu sposobnost da se odupremo iskušenjima i može biti objašnjenje zašto su promene ishrane toliko teške za ljude.
 
Nedavna studija pokazala je da su osobe koje su redovno konzumirale hranu sa visokim procentom masti i šećera imale veću težnju za unosom hrane, čak i kada nisu bili gladni.
 
Ovo dokazuje da bi redovno kozumiranje hrane sa visokim procentom šećera moglo pojačati žudnju, stvarajući začarani krug. Mozak će tražiti sve više šećera.
 
Još jedno područje mozga koje je pod uticajem ovakve hrane je hipokampus - ključni memorijski centar. Promene hipokampusa izazvane šećerom su povezane sa smanjenjem novorođenih neurona, koji su ključni za kodiranje sećanja.
 
Kako zaštititi mozak od šećera?
 
Svetska zdravstvena organizacija savetuje da unos dodanih šećera ograničimo na pet procenata našeg dnevnog unosa kalorija, što je 25 grama, odnosno šest kašika. Prosečna odrasla osoba konzumira oko 85 grama, što je 20 kafenih kašika šećera dnevno, ovo je za mnoge velika promena ishrane.
 
Neuroplastične mogućnosti mozga omogućavaju mu da se resetuje u određenoj meri nakon smanjenja šećera u ishrani, a fizička vežba može da pospeši ovaj proces.
 
Hrana bogata omaga-3 masnim kiselinama, koja se nalazi u ribljem ulju, orašastim plodovima i semenkama, takođe je neuroprotektivna i može da pojača stvaranje moždane hemikalije potrebne za nastanak novih neurona. Nije lako izboriti se sa starim navikama, jer kako kažu, prvi korak je uvek i najteži. Međutim, promena režima ishrane vremenom postaje lakša, a ono što donosi nema cenu. Svakako će vam mozak biti na tome zahvalan.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Dzo

    02.01.2020 12:05
    Dzo
    Nama netreba šećer mi smo odavno poremećeni. Šećer je luksuz.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Danica - prva beba iz zaleđenog embriona rođena u Srbiji

Zahvaljujući savremenoj medicinskoj tehnologiji, parovi u Srbiji koji ne mogu da dobiju potomstvo prirodnim putem, imaju mogućnost da zamrznu embrione i na taj način pokušaju da dobiju dete u nekom kasnijem, povoljnijem periodu.

Jod moćan mineral u borbi protiv upale pluća

Upala pluća je infekcija jednog ili oba plućna krila. Kesasti mehurići odnosno alveole, koje inače apsorbuju kiseonik, postaju upaljene, pune se gnojem, očvrsnu, što otežava pravilno funkcionisanje pluća.

Rezultati istraživanja: Vakcine efikasne kod trudnica i dojilja

Vakcine protiv korona virusa proizvođača Fajzer/Biontek i Moderna efikasne su kod trudnica i dojilja koje mogu preneti antitela na novorođenčad, pokazuju rezultati istraživanja objavljeni u američkom časopisu "American Journal of Obstetrics and Gynecology".

Šerovali ili ne: Koristite li fotošop hirurgiju?

U eri onlajn komuniciranja način na koji se prikazujete u digitalnoj sferi postao je važniji od stvarnog izgleda i karakternih osobina pojedinca. Uz nekoliko klikova osoba može da dostigne izgled koji smatra lepim i za koji misli da će ispuniti očekivanja okoline.

Svake godine u Srbiji 4.500 ljudi oboli od raka debelog creva

Ukoliko bi se u Srbiji realizovao skrining program i uvela ciljana terapija u prvoj liniji lečenja raka debelog creva, mogli bismo da sačuvamo više od 4.000 života svake godine, zaključeno je danas na konferenciji za medije Udruženja medikalnih onkologa Srbije (UMOS) i Udruženja pacijenata obolelih od raka debelog creva i jetre.

Čitanje negativnih vesti izaziva niz simptoma

Stručnjak za traumu i profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Harvard dr Ričard F. Molika objasnio je zašto se ponekad osećamo prezasićeno lošim i negativnim vestima, piše Eat This, Not That.

Institut: Astrazeneka dala nepotpune podatke o vakcini

Britansko-švedska kompanija Astrazeneka možda nije dala potpune podatke o efikasnosti vakcine protiv kovida19 iz poslednjeg sveobuhvatnog američkog testiranja, objavio je danas američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAD), a prenosi britanski "Gardijan".

Sinovak vakcina bezbedna za decu i adolescente

Sinovak vakcina je bezbedna za decu i adolescente i može da izazove imunološke odgovore kod njih, pokazuju preliminarni rezultati ispitivanja, saopštila je danas ta kineska kompanija.