Samo još u Rumuniji hrana skuplja nego u Srbiji

Na hranu i bezalkoholna pića građani Evropske unije prosečno troše tek 12,2 odsto mesečnog budžeta, objavio je Evrostat analizu zasnovanu na podacima iz 2017. godine.
Samo još u Rumuniji hrana skuplja nego u Srbiji
Foto: Pixabay
Prema ovom istraživanju, troškovi za hranu su na trećem mestu rashoda domaćinstava. Evropljane najviše koštaju mesečne komunalije ( 24,2 odsto) i prevoz za koji izdvajaju više novca nego na punjenje frižidera (13 odsto), prenosi Politika.
 
Iako desetak država unije, poput Nemačke, Austrije, Finske, Holandije za hranu izdvajaju manje od ovog proseka, postoje i države u kojima se na osnovne životne namirnice troši gotovo trećina ukupne zarade. Poslednja analiza pokazuje da je apsolutni rekorder Rumunija u kojoj se izdvaja 27,8 odsto. To je ujedno i jedina država EU u kojoj se za hranu daje više novca nego u Srbiji. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, učešće hrane i bezalkoholnih pića u odnosu na ukupnu finalnu potrošnju domaćinstava u Srbiji u 2017. godini iznosilo je 24,88 odsto.
 
Inače, Evropska statistika je u poslednjih mesec dana objavila još nekoliko izveštaja koji bi trebalo da osvetle problem siromaštva i daju sliku realnog standarda njenih građana. Među najinteresantijim je onaj koji pokazuje koliko njih nema mogućnost da sebi priušti automobil. U 2017. sedam odsto stanovnika EU nije sebi moglo da priušti taj "luksuz", što je za nijansu bolje nego godinu dana ranije kada je iznosio 7,7 odsto.
 
I u ovom slučaju prednjači Rumunija sa 29,8 odsto stanovnika koji nemaju automobil, Bugarska (20,6) i Mađarska (20,1 odsto). Zato su Kipar i Malta rekorderi u pozitivnom smislu gde samo 1,7 odsto ukupne populacije nema novca za kupovinu četvorotočkaša.
 
Upoređujući ove podatke sa stanjem u Srbiji, domaći sajt "Makroekonomija" objavio je da nas nema u najnovijoj analizi Eurostata, ali da postoje podaci iz 2013. i 2016. godine.
 
"Šteta je što se iz ovog podatka ne mogu izvući čvrsti zaključci. Broj građana koji ne mogu da kupe auto smanjen je sa 25 odsto u 2013. na 19,7 u 2016. Ovo navodi da je bilo rasta standardna stanovništva. Međutim, tu su mogli da deluju i drugi faktori, poput bescarinskog uvoza automobila iz EU i nižih cena vozila", navodi "Makroekonomija" i ističe da su po ovom kriterijumu "siromašniji" od građana Srbije bili stanovnici Mađarske, Bugarske, Rumunije i Turske. Podsećaju da je u Mađarskoj udeo onih koji ne mogu da priušte automobil konstantan, dok je u Rumuniji sa 48 odsto 2008. godine pao na manje od 30 odsto u prošloj godini.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Samo

    10.12.2018 14:53
    da
    Samo da citiram iz teksta:
    "Evropljane najviše koštaju mesečne komunalije ( 24,2 odsto)".
    Meni komunalije iznose 50% od moje plate sa VSS. Kako se dobro živi u Srbiji.
  • @Opomena

    09.12.2018 21:43
    upravo je eu resenje,jer sami od sebe necemo uraditi nista da se popravi stanje-ovako nas bar teraju da nesto radimo
  • /

    09.12.2018 20:38
    /
    uostalom, temisvar je blizu pa ko ne veruje neka se uveri
    jeftinije su ture nego otici u stanisice

    moze i biciklom kao onaj koji sa decom hoce tamo da ide na izlet

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.