Srbija gubi tržišta zbog lošijeg brašna

Udruženje "Žitounija" saopštilo je da je kvalitet pšenice lošiji nego prethodnih godina zbog čega mlinska industrija ima velike probleme da proizvede kvalitetno brašno – naročito ono za proizvodnju bureka, lisnatog testa...
Srbija gubi tržišta zbog lošijeg brašna
Foto: Pixabay
Kako piše "Politika", zbog toga je ovo udruženje pokrenulo inicijativu za uvođenje posebnih podsticaja za proizvođače najkvalitetnije pšenice, takozvanih poboljšivača.   
 
"Predlažemo Ministarstvu poljoprivrede da se iz agrarnog budžeta obezbedi poseban podsticaj za ugovorenu proizvodnju najkvalitetnije pšenice, u iznosu od dva dinara po kilogramu. Kao i da se ti podsticaji obezbede za najmanje tri godine", navodi se u inicijativi "Žitounije".
 
Srbija je ove godine ostvarila najveću proizvodnju pšenice od 1994. godine (oko tri miliona tona), ali je kvalitet zrna bio relativno loš. Procenjuje se da će najmanje polovina ovih količina žita biti prodata kao stočna hrana.
 
"Takva situacija već ugrožava izvoz brašna srpskih proizvođača. Naši proizvođači ne mogu da obezbede kvalitet koji traže inostrani kupci", ističu u "Žitouniji". 
 
Na duži rok, ovo bi moglo značajno ugroziti izvoz domaćeg brašna. Neke države iz okruženja, poput Albanije, Makedonije, Crne Gore, BiH, već imaju zamerke na kvalitet brašna iz Srbije i okreću se drugim dobavljačima
 
Napominju da je ovakvom stanju na srpskim poljima doprinelo nekoliko uzroka, a jedan od njih je to što su podsticaji nedovoljno usmereni na povećanje učešća deklarisanog sortnog semena i najkvalitetnije merkantilne pšenice. Prema njihovim procenama, učešće takozvanog semena "sa tavana" trenutno je oko 63 odsto, što snižava kvalitet ukupnog roda pšenice.
 
"Ovo je direktna posledica davanja podsticaja za pšenicu bez uslovljavanja da se mora sejati deklarisano sortno seme", kažu u "Žitouniji" i objašnjavaju da većina proizvođača i dalje favorizuje sorte koje daju veći prinos ali, po pravilu, imaju slabiji kvalitet. 
 
To je zato što je razlika u tržišnim cenama pšenice najboljeg kvaliteta i one koja je lošija relativno mala. Taj iznos nije dovoljan da proizvođačima kompenzuje oko deset odsto manji prinos koji se ostvaruje u proizvodnji pšenice visokog tehnološkog kvaliteta. 
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Lala

    13.12.2018 19:27
    Crnjak
    Moze li se u ovoj drzavi nesto proizvesti napraviti a da nije skart?
  • mile

    12.12.2018 06:38
    Eeeeeeeeeeeeeeeeee, to je Djilas upropastio.
  • /

    11.12.2018 21:04
    Kvalitet vs kvantitet
    Pa kvalitetna psenica je izvezena a sadvtreba napraviti brasno od lose psenice pa i njega "izvesti kvalitetno" a od skarta nama "dobar burek" i "dobar" hleb, to samo kod srba moze i jare i pare

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.