Fiskalni savet: Usvojena strategija Vlade ne rešava najveće probleme

Usvojena Fiskalna strategija Vlade Srbije ne odgovara na najveće izazove javnih finansija, smatra Fiskalni savet.
Fiskalni savet: Usvojena strategija Vlade ne rešava najveće probleme
Foto: 021.rs
Strategija za 2019. godinu ne prepoznaje nizak privredni rast kao najveći makroekonomski problem Srbije, zbog čega nije predvidjena promena fiskalne politike kako bi se rast ubzao, saopštio je Savet. Ocenjeno je da u Strategiji  "većina ekonomskih i fiskalnih izazova na koje bi Vlada trebalo da odgovori do 2021. nije dobro rešena, a neki veliki problemi se i ne pominju".
 
Ocenjeno je i da Srbija u brzini privrednog rasta sistematski zaostaje za uporedivim zemljama centralne i istočne Evrope (CIE), jer je od 2010. do 2018. godine kumulativni rast privrede Srbije bio oko 15 odsto, dok su zemlje CIE u proseku imale dvostruko brži rast.
 
"Da bi privreda Srbije mogla da ima visok i održiv privredni rast najmanje jedan procentni poen viši od proseka zemalja CIE, čime bi počela da ih pristiže u razvoju, učešće investicija u bruto domaćem proizvodu (BDP) trebalo bi da iznosi oko 25 odsto, a sada je 18,5 odsto", naveo je Savet.
 
Strategija ne prepoznaje ni problem lošeg stanja osnovne infrastrukture Srbije - puteva, železnice i zaštite životne sredine, navodi Savet i dodaje da snažno povećanje javnih investicija nije potrebno samo zbog ubrzanja privrednog rasta već i zbog veoma lošeg stanja infrastrukture.
 
Navodi se da je zbog dugogodišnjih niskih ulaganja u zaštitu životne sredine Srbija medju najzagadjenijim evropskim zemljama, što ozbiljno ugrožava zdravlje i skraćuje prosečan životni vek stanovnika. Poražavajuća je činjenica da, kako se navodi, ni najveći gradovi u Srbiji, Beograd i Novi Sad, još nemaju postrojenja za preradu otpadnih voda, pa se kanalizacija direktno izliva u vodotokove.
 
Strategija ne prepoznaje ni problem niskog kvaliteta usluga koje pruža država u važnim oblastima poput zdravstva i prosvete, ali i Poreske uprave koja godinama ne uspeva da se modernizuje, saopštio je Fiskalni savet.
 
"Vlada nema konkretan plan kada će preći na održivi model upravljanja brojem zaposlenih u državi i napokon ukinuti štetnu zabranu zapošljavanja", navodi Fiskalni savet.
 
Strategija, smatraju, ne uvidja neuredjenost javnih finansija na lokalnom nivou vlasti.
 
"Budžeti lokalnih samouprava jesu neuporedivo manji od budžeta Republike, pa samim tim i njihovi pojedinačni problemi često ostaju u drugom planu pri vodjenju fiskalne politike", piše u saopštenju.
 
Takođe, strategija ne tretira na zadovoljavajući način ni neuspešno poslovanje javnih i neprivatizovanih državnih preduzeća. Privatizacijom Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor i Poljoprivredne korporacije Beograd (PКB) napravljen je, kako se navodi, znatan napredak u rešavanju problema neuspešnih državnih preduzeća, a najveći preostali problemi su Resavica, Petrohemija i MSK, kao i Ikarbus, Lasta, Simpo, Jumko, Tigar, Trajal.
 
"Resavica svake godine dobija iz republičkog budžeta subvencije od 4,5 milijarde dinara za plate zaposlenih, što znači da država godišnje subvencioniše svakog zaposlenog u ovom preduzeću sa oko 10.000 evra", naveo je Fiskalni savet.
 
Dodaje se i da se reforma najvećih javnih preduzeća svodi praktično samo na Železnice Srbije, a Elektroprivreda Srbije i dalje investira manje od amortizacije, "što može biti kočnica budućem privrednom rastu".
 
Fiskalni savet je naveo i da od 2015. javnost nema informacije o tome kako su budžetom planirana sredstva zaista potrošena, budući da je Vlada od tada prestala da dostavlja Skupštini predloge zakona o završnom računu republičkog budžeta.
 
Navedeno je i da "Vlada godinama ne pravi kredibilan srednjoročni plan za vodjenje ekonomske politike na osnovu kog bi se definisali budžetski prioriteti i pravili godišnji budžeti". Fiskalni savet je ocenio da je do 2017. moglo da bude razumevanja za ove propuste Vlade, jer je stabilnost javnih finansija bila ugrožena i najvažnije je bilo izbegavanje krize javnog duga, ali od kada je opasnost od krize prošla i javni dug je načelno stavljen pod kontrolu, "nema više opravdanja za to da se fiskalna politika i dalje vodi od godine do godine, sa čestim promenama prioriteta i bez jasnih strateških ciljeva".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • jo

    28.12.2018 08:13
    Primer
    Ali zato ovih dana gde god mrdneš u svakoj kafančugi neko javno preduzeće ili državne firme organizuju bahanalije,dele se viškovi,bonusi,paketići ima se može se bogato se živi.Švaba da lisnato testo na papirnom tanjiru i sok u plastičnoj čaši zato i propadaju ali zato se kod nas ima i izobilju.Plaćaš milione za narikače po trgovima,milijarde za ukrase ko te pita za otpadne vode nek je hleba i igara a bogami i para
  • Zivan

    28.12.2018 08:06
    Aktuelna vlast niti može, nit hoće da učini krupnije reforme. Zadovoljava se sitnim poboljšanjima i insistira samo na onima koja se jasno uočavaju i ka kojima usmerava pažnju građana. Time kupuje glasove, jedini cilj ove, ali i mnogih drugih, vlasti...
  • Vlada

    28.12.2018 02:20
    Hvala na savetu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.