"Srpska privreda više nema kičmu razvoja"

Prema analizi urednika MAT-a Ivana Nikolića, problem srpske privrede je njena struktura i to posebno u industriji, koja se zasniva na malim i srednjim preduzećima.
"Srpska privreda više nema kičmu razvoja"
Foto: 021.rs
"Postoji neka percepcija da mala i srednja preduzeća mogu da nose razvoj, ali ne mogu. Njihova priroda je da budu naslonjeni na velike jake sisteme. Mi smo u početnim godinama tranzicije ugasili velika preduzeća, a ono što je ostalo su fabrike niske tehnologije i niske dodatne vrednosti kao što je, na primer, železara. Ne možemo dugoročno da održimo visoku stopu rasta. Iluzija je da možemo da skočimo sa tri-četiri na pet-šest odsto godišnjeg rasta, jer nema ko taj rast da napravi", kaže Nikolić za Danas.
 
On ističe da je jedina mogućnost da se uradi sve da se privuku strane kompanije koje bi ovde zapošljavale "komponentaše", a druga da sami pokušamo da napravimo velike kompanije, ali bi to značilo da u srednjem roku nema rezultata.
 
"U najpozitivnijem ishodu tek za pet godina se može nešto promeniti. Pitanje je i kako to izvesti, pošto državne firme više nemamo, a pitanje je da li privatnici to hoće i mogu", napominje Nikolić.
 
Da nema mnogo šanse za skok na viši nivo privrednog rasta smatra i Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, samo što on ističe da strane kompanije neće doprineti razvoju srpske privrede.
 
"Srpska privreda više nema kičmu razvoja. I to malo velikih preduzeća što je preostalo više zavisi od države nego što može biti generator rasta. Jedan deo tih kompanija je u rukama stranaca i one nemaju visok multiplikativni efekat, odnosno nisu povezane sa dobavljačima u Srbiji da bi vukli privredni razvoj", kaže Savić.
 
Što se tiče stranih investicija, to su, prema njegovim rečima, uglavnom "komponentaši" koji rade za neke veće kompanije, tako da ni oni ne mogu biti okosnica razvoja.
 
"Dobar primer je Fijat. Dok je bila Zastava u SFRJ, bez obzira na efikasnost i kvalitet proizvoda, imali su dobavljače po celoj Jugoslaviji i bila je pokretač razvoja. Sada imamo Fijat koji pravi automobile veće vrednosti, ali mali deo komponentaša je iz Srbije. I ti koji jesu u Srbiji su strane kompanije. Tako imamo visok izvoz, veliku vrednost, ali to ne pokreće druge delove privrede. Na kraju imamo dobre statističke rezultate, ali suštinski nema rasta standarda", objašnjava Savić za Danas. 
 
On napominje da je moguće u po nekoj godini ostvariti visoku stopu rasta, ali ono što je nama potrebno, dugoročno održive visoke stope rasta, ne možemo.
 
"Današnja mala i srednja preduzeća nemaju šanse da budu ozbiljne kompanije, ne zato što neće ili ne znaju, već zato što nema velikih preduzeća na koja mogu da se oslanjaju, kojima će prodavati svoje proizvode. Stranci neće razvijati našu privredu, a najviše što možemo da očekujemo je proizvodnja neke komponente. Pri tome, uvek treba imati na umu da strani investitor lako može da ode negde gde su niže plate ili veće subvencije", ističe Savić.
 
Međutim, on napominje da nije nerealno i nemoguće da sami promenimo privrednu strukturu i stvorimo velike kompanije.
 
"Ako sve dobro uradimo, možemo očekivati rezultate posle pet ili 10 godina, a mi ovde imamo izbore svake dve-tri godine. Nije pitanje da li vlasti hoće ili neće, već imamo konstrukcionu grešku, gde se gleda samo kratak rok. A za industrijalizaciju je potrebno vreme. Zato nama ostaje da budemo jeftina radna snaga bez ikakve nade za visoke stope rasta", zaključuje Savić.
 
Prema istraživanju Ivana Nikolića, mala i srednja preduzeća u Srbiji su preopterećena radnom snagom u poređenju sa Mađarskom, Slovačkom, Češkom i Poljskom (Višegradska grupa). Prema podacima iz 2016. prosečno malo preduzeće zapošljava sedam ljudi, a u ovim zemljama tri radnika. Ovo čini srpska preduzeća mnogo neproduktivnijim od centralnoevropskih. Tako je produktivnost u srpskim malim preduzećima skoro četiri puta manja nego u EU.
 
Ni sa velikim preduzećima stvar nije bolja. Dodata vrednost po zaposlenom u 2016. bila je 17.935 evra, dok je u Češkoj to bilo 35.168 evra. Najmanja razlika je u IT sektoru gde je prosečna dodata vrednost po zaposlenom bila 26.926 evra a u susednim zemljama oko 40.000 evra.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • /

    16.03.2019 19:38
    /
    ma da ovo se servira zbog trepce
    a zaboravise da su prodali nis 'savezniku'
  • Hans

    16.03.2019 17:37
    @Neko iz mase
    Sad si tako lupio glupost i pokazao da ne poznajes ni elementarne stvari u vezi onoga sto hoces da komentarises da ne bi trebalo ovde da se javljas narednih pola veka. Nadam se da si maloletan jer ako si stariji jadan ti.
  • Neobrazovanje

    16.03.2019 17:25
    @Neko iz mase
    Samo veoma naivna i neobrazovana osoba može tvrditi da je poljoprivreda kičma razvoja privrede. Nađite jednu jedinu bogatu zemlju u svetu čiji veći deo privrede otpada na poljoprivredu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.