VKS: Odredba o kreditima u švajcarcima ništava ako banke ne dokažu da su se zadužile u toj valuti

Vrhovni kasacioni sud (VKS) zauzeo je stav da je ništava odredba ugovora o stambenim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima, ukoliko banka nije dostavila dokaz da se zadužila u toj valuti za plasman odobrenih sredstava.
VKS: Odredba o kreditima u švajcarcima ništava ako banke ne dokažu da su se zadužile u toj valuti
Foto: Pixabay
VKS sugeriše kao privremenu meru zabranu aktiviranja hipoteke. 
 
Taj stav, povodom punovažnosti valutne klauzule kod ugovora o kreditu u švajcarskim francima i konverzije, obavezujući je samo za sudije Vrhovnog kasacionog suda. Nižestepeni sudovi mogu da donose i suprotne odluke, ali će rizikovati da im te odluke u postupku revizije koja se vodi pred VKS, budu ukinute.
 
Prema stavu građanskog odeljenja VKS, valutna klauzula se može pravno valjano ugovoriti u cilju očuvanja jednakosti uzajamnih davanja - tržišne vrednosti dinarskog iznosa plasiranih i vraćenih kreditnih sredstava koja se utvrđuje indeksiranjem kursa evra.
 
Međutim, VKS kaže da je ništava odredba ugovora o kreditu o indeksiranju dinarskog duga primenom kursa švajcarskog franka, koja nije utemeljena u pouzdanom pisanom dokazu da je banka plasirana dinarska sredstva pribavila posredstvom sopstvenog zaduženja u toj valuti i da je pre zaključenja ugovora korisniku kredita dostavila potpunu pisanu informaciju o svim poslovnim rizicima i ekonomsko-finansijskim posledicama koje će nastati primenom takve klauzule.
 
Ugovor o kreditu proizvodi pravno dejstvo i nakon utvrđenja ništavosti klauzule o indeksaciji duga primenom kursa franka. "U tom slučaju, ugovor će se izvršiti konverzijom uz očuvanje jednakosti uzajamnih davanja - tržišne vrednosti datog kredita utvrđene na osnovu kursa evra na dan zaključenja ugovora i isplatu kamate u visini određenoj ugovorima o kreditu iste vrste i trajanja, zaključenim sa valutnom klauzulom u evrima između istog davaoca kredita i drugih korisnika kredita čije se dugovanje utvrđuje primenom kursa evra", navodi se u stavu VKS.
 
VKS je ukazao da će u parničnom postupku u kome se odlučuje o pravnoj valjanosti ugovora o kreditu, odnosno ugovorne klauzule o indeksaciji duga u švajcarcima, sud na predlog tužioca (korisnika kredita) odrediti privremenu meru kojom se davaocu kredita (banci) zabranjuje realizacija sredstava obezbeđenja i izvršenje ugovorne obaveze korisnika kredita, ukoliko već nije pokrenuto izvršenje radi realizacije sredstava obezbedenja.
 
To znači da će na predlog zaduženog građana sud izdati privremenu meru kojom se banci zabranjuje aktiviranje hipoteke.
 
U slučaju kada je postupak izvršenja radi realizacije sredstava obezbeđenja duga iz kredita već pokrenut, sud odnosno javni izvršitelj će na zahtev izvršnog dužnika odložiti izvršenje bez polaganja jemstva, naveo je VKS.
 
Građani zaduženi u švajcarcima delimično zadovoljni
 
Građani zaduženi kreditima u švajcarskim francima delimično su zadovoljni stavom Vrhovnog kasacionog suda o ugovorima koje su banke sklapale sa korisnicima tih kredita, kazala je agenciji Beta predstavnica udruženja CHF Srbije Sonja Vujanović.
 
"Zadovoljni smo stavom o ništavnosti valutne klauzule i o obustavi postupaka prinudne naplate, ali time nije rešen problem onih dužnika gde je postupak već završen i oni su ostali bez stana", kazala je Vujanović.
 
Ona je istakla da je zahtev da ti korisnici kredita budu obeštećeni, jer su oni isplatom ogromnih kamata praktično uglavnom otplatili stan koji im je oduzet.
 
Predstavnici udruženja CHF Srbija će, kako je kazala Vujanović, učestvovati u radu radne grupe koja će od sutra pripremati predlog rešenja za dužnike koji imaju kredite u evrima i one kojima je banka oduzela stan zbog nemogućnosti naplate pozajmice. "U toj grupi će biti i predstavnici banaka, Narodne banke Srbije i Vlade Srbije. Nadamo se da će rešenje uskoro biti predloženo", kazala je Vujanović.
 
Članovi udruženja CHF Srbija su 21. marta počeli protest ispred Vrhovnog kasacionog suda, a protest su prekinuli posle sedam dana, kad ih je posetio predsedniak Srbije Aleksandar Vučić, koji je obećao da će država rešiti njihov problem. Trenutno je u Srbiji oko 16.800 građana zaduženo u francima, a njih dug bankama je značajno uvećan zbog jačanja švajcarske valute.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Nemanja

    03.04.2019 12:48
    I dalje
    ...ne kapiram?!?
    Ljudi uzeli npr, 50000 Franaka, treba da vrate na 30 godina, sa kamatama npr. 60k. Bili srecni i zadovoljni. Kurs Franka poraste, ljudi krenu da kukaju kako sad nemaju da vrate, sud presudi "puj pike ne vazi", vraticete onoliko dinara koliko je bio kurs na dan uzimanja kredita??? Dakle, umesto 60k CHF, vi cete vratiti 30k?!? Koje je ovo ludilo, ne mogu da verujem da se nalazim u situaciji da JA branim banke jer neko nije mislio svojom glavom?!?
    Stvarno ne kapiram u cemu je ovde fazon? Prilikom zaduzivanja niste znali da je dinar bezvredna valuta koja moze da "sklizne" svakog sekunda? Zasto ja ne mogu da se pozovem na istu stvar za kredit za auto - isto tako subvencionisani od drzave, za "naseg" Punta, i da kazem "Hej, ja sam uzeo 9k evra po kursu 80, isplatio kredit po kursu 120, hajde mi sada nadoknadite tu kursnu razliku jer puj pike ne vazi" ?!?!?
    Gospodo, zaduzili ste se u valuti u kojoj nemate primanja (tj, nisu vam vezana za istu), kurs iste je vas i samo vas problem. Da banke zele da vam dignu procente kamata ili sl, bio bih na vasoj strani, ovako ne mogu, zdrav razum mi ne dopusta.
  • Bivsi CHF duznik

    03.04.2019 06:50
    Svim borcima protiv CHF duznika:
    Umrite od muke. :)
    Sud je rekao svoje.
  • Osiguranje placeno

    02.04.2019 22:46
    NKOSK je institucija
    Bankari su morali predvideti promene kursa. Nisu slucajno naplacivali klijentima osiguranje kredita. A drzava je davala i subvencije. Podsticala je ljude da se zaduze.

    "Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2008. godinu predviđena su sredstva za subvencije Nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita (NKOSK) u ukupnom iznosu od 3,5 milijardi dinara. Ovaj iznos je predviđen na osnovu dosadašnjih iskustava u radu NKOSK i na osnovu analize tržišta stambenih kredita." (Izvor: www.kamatica.com)

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.