Analitičari za VOICE: Država leks specijalisom štiti interese banaka

Poseban zakon kojim se nudi rešenje problema zaduženih u švajcarskim francima predstavlja pokušaj države da na štetu građana zaštiti interes banaka, ocenili su sagovornici za Vojvođanski istraživačko analitički centar VOICE.
Analitičari za VOICE: Država leks specijalisom štiti interese banaka
Foto: Pixabay

VOICE prenosi da je problematično to da je Vlada Srbije leks specijalis predložila tek nakon što je Vrhovni kasacioni sud početkom ovog meseca usvojio "pravno shvatanje" da su ništave odredbe ugovora o kreditima u švajcarskim francima, ukoliko banka nije dostavila dokaz da se zadužila u pomenutoj valuti za plasman odobrenog novca.

"Leks specijalis daje mnogo manja prava za korisnike kredita u odnosu na pravno shvatanje Vrhovnog kasacionog suda. Radi se o dogovoru države i banaka da korisnicima kredita ponude vrapca u ruci, pri čemu bi oni odustali od već podnetih i novih sudskih tužbi protiv banaka a banke opet profitirale u konačnom zbiru", rekao je za VOICE advokat Mišo Dobrijević.

VOICE navodi da je Vlada Srbije predložila, a Skupština usvojila leks specijalis kojim se korisnicima bankarskih kredita u švajcarskim francima predlaže da sa bankama potpišu novi sporazum na osnovu kojeg bi im preostali deo duga bio konvertovan u evre. Predviđeno je i da preostali deo duga nakon konverzije bude umanjen za 38 odsto, objašnjavaju sagovornici VOICE.

"Problem je u tome što 12 ili 13 godina nije bilo nikakvih pregovora, a sada se manje od mesec dana usvaja ovakav zakon. Jasno je da se štite banke", kazao je za VOICE čelnik Udruženja štediša "Efektiva" Dejan Gavrilović.

To udruženje nije učestvovalo u pregovorima sa Vladom i bankama, jer smatraju da predložene mere idu "ispod onoga što je stav VKS", piše VOICE.

Jedan od dužnika, Novosađanin T.G. kaže da veruje da su se država i banke, donoseći zakon, rukovodile mišlju da će veliki broj korisnika kredita prihvatiti ponudu, u želji da što pre prekinu višegodišnje agonije dugovanja i sudskog postupka.

"To se desilo i ranije kada je Narodna banka izdala svoje preporuke za rešavanje ovog problema. Jedan broj ljudi je odustao od tužbi, jedan broj ljudi će odustati i sada, ne želeći da idu protiv preporuka države", rekao je on.

Za mnoge zadužene neprihvatljiva je odredba zakona koja predviđa konvertovanje kredita u evro na dan stupanja na zakona snagu, dodaje VOICE.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Apolotičan CHF

    29.04.2019 08:58
    Nisam SNS
    Šta više reći.. umoran sam od razmišljanja kako ću preživeti naredni dan, a ovo je svakako kakva-takva slamka spasa. Za suđenje sa bankom novca nemam, a rizikujem da mi u tom procesu daju stan na dobiš. Ovako, bar mi je priznat deo kredita koji sam otplatio, nije kao do juče da je sve otišlo u vatru. To što štite banke, imaju sigurno računicu, ali me baš i briga ako će meni i meni sličnima bar malo lakše biti..
  • Pedja

    29.04.2019 05:20
    Sve krediti u Srbiji trebaju da su u nacionalnoj valuti ko u svakoj drugoj zemlji
  • Cutie

    29.04.2019 02:57
    Otvorena je Pandorina kutija
    Ma jeftin marketing, za one koji jos uvek padaju na isti

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.