Mala preduzeća u Srbiji - visoki nameti i preživljavanje, a težak put do podsticaja

Jedan od najvažnijih segmenata ekonomije svake zemlje opterećen je parafiskalnim nametima, teško dolazi do novca za investicije, ali beleži sve veći profit.
Mala preduzeća u Srbiji - visoki nameti i preživljavanje, a težak put do podsticaja
Foto: Pixabay
Iako gotovo da nema političara u Srbiji koji nije bar jednom, obično u predizbornoj kampanji, istakao značaj malih preduzeća za razvoj privrede, utisak je da su ovi privredni subjekti i dalje u senci stranih investitora i krupnih domaćih kompanija, piše Al Džazira.
 
O njima se retko piše, državni zvaničnici retko dolaze da seku vrpce povodom otvaranja nekog novog pogona, njihove dugove ne pokrivaju poreski obveznici, a ni banke se ne otimaju o njih. Ipak, njihov broj raste iz godine u godinu, baš kao i njihov profit i broj ljudi koje zapošljavaju.
 
U Srbiji ih trenutno ima više od 10.000 i prošle godine su ostvarila zaradu od 162 milijarde dinara (1,37 milijardi evra) što je, pokazuju rezultati Agencije za privredne registre, bolji rezultat od srednjih preduzeća, a zabeležen je i blagi rast u odnosu na 2017. godinu.
 
Analiza APR-a svrstava ih u najstabilniji deo privrede, ali daleko od toga da nemaju problema.
 
Gordana Đurđević, vlasnica malog preduzeća "Slovo" i članica Udruženja poslovnih žena Srbije kao najveće navodi problem investicija, vezanih za modernizaciju tehnoloških procesa i njihovo finansiranje iz sopstvenih izvora, kao i nedostatak radne snage.
 
Ako poslodavci u jednoj zemlji imaju problem da nađu radnu snagu, najverovatnije je u pitanju jedan od dva razloga – zaposlenost je toliko visoka da je potrebno uvoziti radnu snagu, jer nezaposlenih gotovo da i nema ili su plate i uslovi rada takvi da radna snaga odlazi u inostranstvo u potrazi za boljom ponudom.
 
"Porezi i doprinosi na zarade su visoko opterećenje na dohotke i iznose skoro 64 procenta. Njihovo snižavanje bi nama, kao poslodavcima, omogućilo povećanje zarada zaposlenima i povećanje stope zaposlenosti. Visina plate ima direktan uticaj na donošenje odluke o migraciji", kaže Đurđević za Al Džaziru.
 
Njeno preduzeće, koje se bavi kreativnim dizajnom, izradom pečata, tabli sa nazivima ulica i drugih elemenata za obeležavanje ima 22 zaposlena, uglavnom srednjoškolskog obrazovanja. Do sada, kaže, nije imala slučaj da joj radnici odlaze u inostranstvo, ali zna za više slučajeva u drugim firmama gde su zaposleni karijeru nastavili s druge strane granice.
 
U APR-u za Al Džaziru kažu da njihova analiza pokazuje da se većina malih preduzeća finansira iz sopstvenih sredstava, neke procene kažu i više od 80 odsto. To, opet, ukazuje na to da mala preduzeća teško dolaze do državnih podsticaja ili povoljnih kredita.
 
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović slaže se da su mala preduzeća u nepovoljnijem položaju od velikih, kada je reč o obezbeđivanju novca za investicije, delom i zbog rigidnog pristupa banaka ovom delu privrede. Ipak, napominje, da mala preduzeća mogu da pozajme novac i od države preko Fonda za razvoj ili nekih državnih agencija.
 
"Međutim, čini mi se da slabo koriste te mogućnosti. Delom zato što su slabo informisani, a delom zato što njihovi zaposleni nemaju vremena da se bave tim administrativnim poslovima, odnosno popunjavanjem formulara, neophodnih za apliciranje za kredite iz tih izvora", objašnjava Aćimović.
 
Ipak, sredstva koja sada dodeljuju Fond za razvoj Srbije ili Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza, nisu dovoljna za sve, a ni dostupna svima, naročito ne početnicima u biznisu, stav je i Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj Srbije NALED. U analizi ove organizacije navodi se kao jedan od problema i to što Srbija ne dozvoljava osnivanje i rad mikrofinansijskih institucija koje bi finansirale start-up biznise iz svih industrija, pogotovu u oblasti proizvodnje koja nedostaje ovoj zemlji.
 
Profesor Slobodan Aćimović upozorava i na pravnu nesigurnost, koja je, kaže, oličena, pre svega, u primeni zakona.
 
"Uvek može da se desi neka nenadana naplata potraživanja ili s druge strane, nemogućnost da se naplate potraživanja, što malim preduzećima može ozbiljno da poremeti stabilnost poslovanja", objašnjava Aćimović.
 
Tekst u celini čitajte na sajtu Al Džazire.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • dr Petrović

    29.05.2019 11:06
    NAJVEĆI PORAZ NESPOSOBNIH
    jeste uspeh sposobnih
  • Stanojlo

    29.05.2019 09:53
    Najgore za privatnika je što ga država tretira kao kasicu iz koje se paušalno uzima kada zatreba. A to isto rade i inspektori na terenu. Oni su najveće prepreke sopstvenom radnom narodu.
  • pravi opalim te g...

    29.05.2019 09:53
    Ovi su dobri ucenici od prethodnih. A cak su ih i presisali. Sada cu napisati nesto sto ce se zgranuti aktiviste i botovei. Za vreme njihovog Zloboleskua bio je lud svako ko je radio u drzavnoj firmi jer je bilo isplativije puniti upaljace na pijaci. Posle njih su veliki, primer je marketing, stavili sapu toliko da i mrvice ne mogu proci. Sve male agencije su propale. I jos pride po drzavnim sluzbama kao lopatom poubacivali kojekakve maenadzercice, sefove, pravnike, nova referentska radna mesta... Ovi su nastavili. Jesu, svi su isti za nas normalne. Ostali su poltroni, grebatore i lopovi, ups, clanovi. Da podsetim da su se i onda zatvarale firme zbog kile gvozdja, sekli prsti... Istina boli ali je tako. Ah da,bivsi veliki demokrata je AVAV-ov savetnik. Bez te odavde jer samo ista banda menja mesta naizmence vec 30 godina.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.