Za tri godine država investitorima dala 230 miliona evra za nova radna mesta

Od 2016. godine država je subvencionisala 82 projekta i kompanijama dala 230 miliona evra.
Za tri godine država investitorima dala 230 miliona evra za nova radna mesta
Foto: Pixabay
Na ovaj način planirano je zapošljavanje 35.889 lica na neodređeno vreme, što znači da je svako novo radno mesto subvencionisano sa nešto više od 6.400 evra, piše "Blic".
 
Bivši ministar Mlađan Dinkić sračunao je još pre deset godina da jedan evro podsticaja države stranim investitorima donosi osam evra prihoda u budžet. Tvrdili su ovo tada i u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza koja je i subvencionisala nova radna mesta i za svakog novozaposlenog iz budžeta davala od 2.000 do 10.000 evra.
 
Ovaj koncept koji je patentirao pomenuti ministar postoji i danas, 13 godina od nastanka, i pokazalo se više je nego omiljen među stranim kompanijama koje dolaze u Srbiju. S druge strane, postoje i optimistične računice o efektima subvencionisanja resornog ministarstva privrede, ali i stavovi ekonomista koji su prema ovakvom načinu privlačenja stranih investitora gotovo uvek bili skeptični.
 
U Ministarstvu privrede tvrde za "Blic" da je subvencionisanje stranih investitora pre svega, ekonomska kategorija. Kako kažu, podsticaji se za 26 meseci vrate kroz porez na dohodak građana i doprinose države. 
 
"Takođe, u pogledu javnih prihoda i ostvarenih ličnih primanja, podsticaji se za 10 meseci naplate kroz poreze i doprinose i neto zarade zaposlenih. Podaci govore i da će investicioni projekti koji su dogovoreni tokom 2016. i 2017. godine za pet godina isplatiti više od 760 miliona evra bruto zarada, što je skoro šest puta više od vrednosti subvencija koje je država dala tim kompanijama a iznose oko 130 miliona evra. Ovo pokazuje analiza efekata na primeru 39 projekata, koju je uradilo ministarstvo", navode u Ministarstvu privrede.
 
Nasuprot tome, ekonomisti tvrde da je za pravu ocenu efekata subvencija potrebna sveobuhvatna analiza u kojoj bi, pored vlade morali da učestvuju i resorni stručnjaci, ali i privrednici, jer oni najbolje znaju uticaj državnih podsticaja na poslovanje. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za "Blic" da je potrebno oformiti stručnu ekipu koja će uzeti u obzir sve faktore.
 
"To nije teška metodologija, ali je neophodno ukalkulisati sve prihode i rashode. Puno je i indirektnih koristi koje ćemo možda plaćati i dugo nakon što neki investitori odu, ali i onih koje se ne mogu prikazati suvim brojkama. Recimo, voleo bih da vidim efekte subvencija na Železaru, koja je svakako imala dodatne izdatke za ekološku zaštitu, kao i neke nove fabrike, ili na Fijat, gde su indirektna davanja verovatno bila mnogo veća od finansijskih", ističe Savić.
 
On napominje i da je jako teško izmeriti efekte u slučajevima kada su investitori raskidali ugovore i napuštali zemlju.
 
U Fiskalnom savetu nedavno su ocenili da subvencije za investitore rastu i da se vlada sve više oslanja na ovu netržišnu meru kao način podsticanja investicija, tvrdeći da to ne treba da bude zamena za reformu privrednog ambijenta.
 
"Posle vrednosti od oko 10 milijardi dinara u periodu od 2012. do 2015. subvencije rastu na oko 12,5 milijardi dinara u 2017. i 2018. godini, da bi se planom za 2019. za investitore predvidelo oko 15 milijardi dinara", naveo je Fiskalni savet i preporučio da treba početi sa smanjivanjem subvencija, po isteku planiranog trogodišnjeg perioda, to jest od 2021. godine.
 
U 2016. godini kompanije koje je država pomogla subvencijama investirale su ukupno 216 miliona evra, uz planirano otvaranje 15.034 radnih mesta i odobrene podsticaje od 81,48 miliona evra. Tokom 2017. planirani nivo investicija bio je 148,94 miliona evra, uz 6.990 radnih mesta i podsticaje od 43,69 miliona evra, a za 2018. godinu zabeležena su ulaganja od 209,54 miliona evra, uz planirano zapošljavanje 7.846 ljudi i odobrene subvencije od 63,23 miliona evra.
 
Do sredine maja ove godine ministarstvo privrede evidentiralo je investicije u iznosu od 238,66 miliona evra, uz planirano otvaranje 6.019 radnih mesta i odobrene podsticaje u visini od 41,52 miliona evra.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Uros Milovanovic

    27.06.2019 07:29
    Cetinjska 32
    Imate Gorenje Elrad iz Gornje Radgone dva direktora koja su sa Boschom u Vlasotincima otvorili sa subvencijama od 8, 9, 12 miliona eura hale i doveli radnike za 21,500 dinara mesecno. Kontroleri iz Slovenije su psihipati koji maltretiraju radnice koje neznaju da dobro rade umesto da ih uce. Sve znamo. Nakon 2 godine ista firma proglasi, da polovicu proizvodnje prekida i uzima ciste pare od sRbije i od Slovenije i od EU jer su dobili i od njih pare. Itd. I kad ih prijavis nista im nemozes.
  • /

    24.06.2019 09:00
    /
    zabole nekoga u ko radi u liru za donacije
    simptomaticno je da i tamo rano mesto dobijaju podobni po politici i poreklu
  • N

    24.06.2019 08:41
    Ideja o subvencionisanju nije toliko losa, narocito u granama gde ima viska radnika, ali...
    Prostor za malverzaciju je ogroman, sto se i desava.
    Subvencionise se jeftina radna snaga. Svi poslovi kojima se nas vrhovni vodja hvali, su radanici na traci, u pelenama za 25-30 hiljada. Majstori, inzenjeri, doktori, vozaci, odose iz drzave. Pa gde je za njih subvencionisano radno mesto?
    Veliki fijasko sa subvencionisanjem Continental-a u Novom Sadu. Jedina privredna grana (IT), gde je radna snaga deficitarna, gde radnici u roku od nedelju dana mogu da nadju dobro placen posao, posebno u gradu gde je to jos izrazenije. Oni daju subvencije stranoj kompaniji, cime stvaraju nelojalnu konkurenciju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.