Granica za penzionisanje građana u regionu sve veća

Starosna granica za penzionisanje u Srbiji i dalje je "blaga", imajući u vidu rezove koje su povukle mnoge susedne, ali i daleke zemlje gde se u penziju ide sa 67 i više godina.
Granica za penzionisanje građana u regionu sve veća
Foto: Pixabay
U Srbiji se muškarci trenutno penzionišu sa 65 godina i tu nisu planirane nove zakonske promene. Novi propisi za penzionisanje žena stupili su na snagu u januaru ove godine - žena tako danas mora da radi do 62,5 godina, a granica za penzionisanje će biti pomerana svake godine za po tri, do šest meseci. Praktično, i dame u našoj zemlji će od 2032. godine u penziju ići sa 65 godina.
 
Granica za penzionisanje građana u regionu, ali i u razvijenim evropskim ekonomijama, istovremeno je mnogo oštrija. Nove zakone za odlazak u penziju već su dobile Crna Gora, Hrvatska i Poljska. Reč je o pravilima koja će njihovi sistemi primenjivati tokom narednih deset godina. Praktično, najstariji građani u ovim zemljama u penziju će ići sa navršenih 65 godina odnosno 67 godina za muškarce, a granica će se pomerati svake godine, baš kao što je to slučaj sa penzionisanjem žena u Srbiji. Hrvatska vlada tako je zakonima utvrdila da do 2030. za žene starosnu granicu podigne na 65, dok je za muškarce u planu da do 2038. to bude 67 godina.
 
Velika Britanija i Finska u međuvremenu će povećati granicu na 68 godina. U SAD, Australiji i u Norveškoj u penziju se već ide sa 67 godina, a u Austriji i Kanadi sa 65.
 
U Nemačkoj je takođe usvojen novi zakon koji predviđa postepeno povećavanje starosne granicu za odlazak u penziju. U ovoj zemlji u kojoj živi oko 200.000 Srba, i žene i muškarci u penziju idu sa 65 godina i 7 meseci. Plan je da se ova granica do 2029. pomeri na 67 godina.
 
U Italiji je trenutno starosna granica za odlazak u penziju za muškarce 66 godina i 3 meseca, dok je za žene 63 godine i 9 meseci. Do 2021. u planu je da se granica podigne na 67 za oba pola.
 
S druge strane, u Ukrajini gde su prosečne penzije minimalne i iznose manje od 100 evra, muškarci u penziju idu sa 60 godina i šest meseci, a žene sa 58 godina. Do 2021. postepeno će se pomerati granica i u ovoj zemlji - žene će moći da idu u penziju sa 60, a muškarci sa 62 godine.
 
Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta kaže za "Blic Biznis" da povećanje starosne granice za odlazak u penziju "svakako nije popularan potez, ali da jeste nužan, kako bi se izbegle posledice.
 
"Da bi penzijski sistem bio održiv, bez obzira na to da li je reč o privatnim ili državnim fondovima, i da li se radi o manje ili više razvijenim državama, on mora da počiva na tome da ljudi što duže žive i što više rade", ocenio je Aliparmakov. 
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Privatnik

    27.06.2019 21:22
    @cluffas
    Beneficirani odu u penziju sa 55 godina i prosekom posledje godine službe , ne celog staža kao ostali.
    Čini mi se da će ubuduće penziju koristiti samo beneficirani,a mi ostali uplaćivaćemo za njihove penzije.
  • cluffas

    25.06.2019 08:59
    Zaboravili ste da je neodrzivo to sto ima jako puno ljudi sa beneficiranim radnim stazom.
  • steva

    25.06.2019 08:40
    45
    Poenta je da su granicu podigli na 45 godina rada i to niko ne komentariše

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.