Poreski dug "Zastava oružja" dostigao 10 milijardi dinara

Iako Vlada Srbije i Ministarstvo odbrane u poslednje vreme o tome "mudro ćute", neizmirene finansijske obaveze domaće vojne industije, pre svega Zastave oružja, prema državi i dalje postoje i rastu, uprkos činjenici da su, prema, u avgustu prošle godine usvojenom Zakonu o proizvodnju i prometu naoružanja i vojne opreme, trebalo da budu konvertovane u državni ulog u kapitali tih preduzeća u roku od šest meseci.
Poreski dug "Zastava oružja" dostigao 10 milijardi dinara
Foto: Youtube (Screenshot)
Taj rok prošao je još krajem februara, neizmirene obaveze vojne industrije, zbog kamata, nastavljaju da rastu, te je poreski dug Zastavine fabrika oružja koja je, već duže od deceniju najveći dužnik te vrste među državnim preduzećima u Srbiji, prema nezvaničnim, ali ne i nepouzdanim informacijama, već dostigao, ako ne i premašio deset milijardi dinara.
 
Iznos tog Zastavinog duga, naime, poslednji put je, koliko je javnosti poznato, zvanično objavljen krajem 2016. i tada je "težio" svih 8,6 milijardi dinara. Ali, kako taj dug, u proseku, zbog kamata, narasta za oko 500 miliona dinara godišnje, nije teško izračunati da je, od kraja 2016. do sada narastao za blizu 1,5 milijardi, te da trenutno iznosi oko 10 miljardi dinara. Ukupan dug kragujevačke fabrike oružja, inače, trenutno "teži" između 16 i 17 milijardi dinara.
 
Država je, podsetimo, u više navrata do sada najavljivala konverziju poreskih dugova najvećih dužnika, među kojima su, pored Zastave oružja, Sloboda iz Čačka i još neke od fabrika domaće vojne industrije, u državni ulog u kapitalu tih preduzeća.
 
Grad Kragujevac je 2015. bio doneo odluku o konverziji duga Zastave oružja, od oko 2,5 milijarde evra, u ulog u kapitalu te fabrike, koji je planirao da zameni za dugovanja za gas i struju, ali je, nedugo potom, iz javnosti nepoznatih razloga, odustao od realizacije te odluke. 
 
Oružari veruju da se iza nepostupanja države krije namera da se poslovanje Zastava, najstarije i jedne od najvećih fabrika oružja na Balkanu, dodatno optereti dugovima , kako bi se stvorio "alibi" za njenu prodaju strancima ili domaćim tajkunima, što novi Zakon o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme, podsetimo, takođe omogućava.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Samo kažem

    27.06.2019 20:37
    Porezi i doprinosi na rad, (67% na isplaćenu neto zaradu!!!!!!) i ostali porezi prirezi, takse, uvećani računi za komunalne usluge itd opterećuju sve privredne subjekte i velike i male,kao i privatne preduzetnike.
    Ukoliko država ne smanji poreska opterećenja i kamatu na kašnjenje od 14% godišnje na razuman nivo u Srbiji će ostati da posluje samo javni sektor i preduzeća koja se subvencionišu iz budžeta.
  • ...

    27.06.2019 17:52
    Ej, vrhovni! Zasto njima ne posaljes privatne derikoze?
  • bang bang

    27.06.2019 17:47
    Kako cemo ziveti bez tetejca!?
    Dizajn nisu promenili poslednjih 60 godina, kontrola kvaliteta sve gora i gora. Svaka fabrika oruzja u okruzenju koja je juce osnovana je prešišala zastavu. Hrvatski HS, Slovenacki REX, cak i Bratunacki TRZ nesto pokusava, a zastava sisa drzavnu sisu i štanca tetejca.
    Obzirom da imaju mašine izgleda da je u nečemu drugom problem.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.