Nemci i zvanično utvrdili granicu bogatstva

Kada govorimo o bogatašima, obično zamišljamo ljude čiji bankovni računi "pucaju" pod šestocifrenim brojkama, koji svakog meseca primaju desetine hiljada evra, koji voze Ferarije i Maseratije.
Nemci i zvanično utvrdili granicu bogatstva
Foto: Pixabay
Istina je nešto drugačija, bar u Nemačkoj. Zvanično, u toj zemlji bogat je svako ko ima mesečnu platu veću od 3.440 evra. Upravo je tako nemački Poslovni institut iz Kelna definisao 10 odsto najbogatijih u nemačkom društvu. Službeno - gornju, bogatu klasu.
 
Taj iznos neto zarade, nakon što se odbiju porez i davanja državi, iako se ne čini preterano velikim, dostupan je tek svakom desetom Nemcu. Ali ta granica bogatstva važi samo za samce. Ako se govori o domaćinstvu bez dece, odnosno o bračnom paru, granica bogatstva je 5.160 evra, odnosno tek nešto više od 2.550 evra po supružniku.
 
Razlog tome je što se u domaćinstvu određeni troškovi plaćaju po jedinstvenoj ceni, bez obzira na to koliko članova te usluge koristilo. Poput interneta, grejanja ili najma stana. Paradoksalno je, ali Nemci sebe ne doživljavaju bogatima.
 
Gotovo niko od onih koji imaju platu veću od 3.500 evra ne smatra sebe bogatim, samo pripadnikom srednje ili u najboljem slučaju više srednje klase. Ujedno, stvarni pripadnici srednje klase, koji primaju oko 1.870 evra mesečno, neretko sebe smatraju ljudima na granici siromaštva. 
 
No, stvarnost je znatno drugačija. Upravo je tih 1.869 evra mesečno srednje primanje u Nemačkoj, odnosno upravo polovina zaposlenih u toj državi prima toliki ili niži iznos, a druga polovina prima viši iznos.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Lazo

    18.08.2019 11:21
    Besmisleno
    Jedan od razloga zasto se mnogi koji zaradjuju u top 10% ne osecaju bogatim---i to nije samo u Nemackoj nego svuda---je sto zive u sredinama gde su troskovi zivota mnogo veci. Na primer, ko zivi na Menhetnu, za neki "prosecan" zivot trebace mu bar 100 hiljada dolara godisnje. Sa tim parama si u Arkanzasu maltene tajkun. Zivot u Berlinu je mnogo skuplji nego po nekim malim selima na istoku Nemacke. Zivot u Beogradu je mnogo skuplji nego u Pozegi. Cak i u okviru samog Beogrtada postoje prilicno drasticne razlike. Zato su ovakve racunice, ukljucujuci i one u Srbiji ("jedni jedu meso drugi kupus u proseku sarma"), prilicno besmislene.
  • DrMr

    18.08.2019 10:08
    sarkazmom protiv neznanja
    Da, Nemci su poznati po tome sto su posle drugog svetskog rata sve izgradili na ledjima naroda Jamajke, Etiopije i Perua, svojih starih kolonija, u kojima eksploatisu vredne narode, dok sami Nemci lenstvuju... To zna i svaki gastarbajter koji je u Nemacku isao da se baskari i izbegne rad u Srbiji.
    Kad vidim neke komentare ovde, jasnije mi je zasto je bila ona anketa da li treba ukinuti komentare. I dalje mislim da ne treba, ali jasno mi je otkud anketa.
  • Laza

    18.08.2019 07:50
    Akaradno
    Zato im se banke raspadaju, kako su dobro odredili granicu bogatstva. Ta granica se mora dobro preispitati i nametnuti drzavama da je postuju. Velik deo radnih i vrednih naroda jedva prezivljava, dok bogati rasipaju novac a zaradili su ga na ledjima siromasnih.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.