Mala preduzeća ubuduće lakše do svežeg kapitala

Zakon o alternativnim investicionim fondovima, koji je Vlada Srbije nedavno usvojila, omogućiće ulazak ovakvih fondova u vlasničku strukturu malih preduzeća kojima će, osim novca, obezbediti i tehničku pomoć.
Mala preduzeća ubuduće lakše do svežeg kapitala
Foto: Pixabay (ilustracija)
Taj Zakon je značajna novina koja će za mikro, mala i srednja preduzeća otvoriti mogućnost pristupa dodatnim izvorima finansiranja za dalji razvoj njihovog poslovanja putem fondova preduzetničkog kapitala (venčer kapital) i fondova privatnog kapitala (prajvat ekjuti).
 
"Imajući u vidu trend ulaganja fondova privatnog kapitala u kompanije u zemljama centralnoistočne Evrope, kao i profit koji je ostvaren od ulaganja fondova privatnog i preduzetničkog kapitala, jasno je da Srbija i dalje značajno zaostaje za regionom. Donošenjem Zakona o alternativnim investicionim fondovima, koji je usaglašen s propisima Evropske unije, učiniće odredbe ovog zakona prepoznatljivim i pružićemo veći stepen sigurnosti potencijalnim investitorima iz inostranstva, što će učiniti naše tržište atraktivnijim za domaća i strana ulaganja", objašnjavaju za Politiku u Ministarstvu finansija.
 
Primera radi, predlogom ovog zakona je propisano da se imovina alternativnog investicionog fonda privatnog kapitala (prajvat ekjuti fond), u skladu s pravilima poslovanja, pretežno ulaže u akcije i udele privrednih društava koji već posluju, a sa ciljem optimizacije njihove poslovne i finansijske uspešnosti i u očekivanju realizacije povratka uloženog novca. Isto tako, imovina alternativnog investicionog fonda preduzetničkog kapitala (venčer kapital) pretežno se ulaže u akcije i udele privrednih društava koji su novoosnovani ili su u početnim fazama poslovanja, a prema proceni društva za upravljanje ovim fondom, pokazuju potencijal za rast i širenje poslovanja.
 
Ulaskom ovih fondova u vlasničku strukturu malih i srednjih privrednih subjekata, pored neophodnih finansijskih sredstava, a u cilju unapređenja poslovanja i izlaska na domaće i strana tržišta, obezbediće se i tehnička pomoć, naročito u domenu menadžerskih veština i biznis planova. Dakle, Zakon o alternativnim investicionim fondovima uređuje fondove koji prikupljena sredstva mogu ulagati, pored imovine u koju ulažu otvoreni investicioni fondovi (finansijski instrumenti i depozit) i u akcije i udele u privrednim društvima, robu, potraživanja po datim zajmovima i nepokretnosti.
 
U Ministarstvu finansija naglašavaju da su ovi fondovi prvenstveno namenjeni profesionalnim i institucionalnim investitorima, a moći će da ulažu i poluprofesionalni investitori (koji jednokratno ulože 50.000 evra i proceni se da imaju dovoljno znanja i iskustva).
 
"Propisane su i odredbe koje uređuju mogućnost ulaganja malih investitora i javnu ponudu, kao i prekogranično obavljanje delatnosti društva za upravljanje alternativnim investicionim fondovima, ali u ovom trenutku imaju odloženo dejstvo stupanja na snagu. Predlog ovog zakona detaljno uređuje društava za upravljanje i lica koja upravljaju, upravljanje imovinom, politike naknada, upravljanje rizicima i likvidnošću, pravila vrednovanja, delegiranje poslovnih procesa, kao i delatnost i odgovornost depozitara", kažu u ministarstvu.
 
Predlog ovog zakona uređuje i osnovne karakteristike različitih vrsta alternativnih investicionih fondova s privatnom ponudom prema vrsti imovine u koju se pretežno ulažu prikupljena sredstva, kao što su: privatni kapital, preduzetničkog kapital, hedž fondovi, a više čitajte u tekstu Politike OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Otimanje poslova

    23.09.2019 07:33
    Lakše do zaduživanja.
    A posle - sledi partijski reket, čime god da se baviš.
  • Smeh

    22.09.2019 22:07
    srbija i kapital - hahaha
  • pavle

    22.09.2019 21:44
    drugim recima. otvoris firmu sa sjajnom idejom. drzava prepozna dobru ideju, dokusiri preduzetnika... i onda ulecu "drzavni" ponudjaci kesa i "znanja". takoreci drzavni reket....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.