Građani Srbije sve više uzimaju kredite, "nadoknađuju ono što ranije nisu mogli da kupe"

U septembru je u Srbiji zabeležen dvocifreni rast kredita, jedan od najvećih među zemljama regiona.
Građani Srbije sve više uzimaju kredite, "nadoknađuju ono što ranije nisu mogli da kupe"
Foto: Pixabay
Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), u septembru je rast kredita odobrenih privatnom sektoru iznosio 10,4 odsto i jedan je od najviših među zemljama regiona.
 
U prethodnoj godini više kredita odobreno je privredi nego stanovništvu, što je dobra vest i ukazuje na investicionu aktivnost, tako da je međugodišnji rast kredita privredi ubrzan na 11,6 odsto u septembru.
 
Međutim, rast kredita stanovništvu i dalje je visok, 9,3 odsto. Građani se sve više zadužuju, uprkos tome što i međunarodne finansijske institucije upozoravaju da je to opasno. Zaduženost po stanovniku premašila je 1.000 evra. Narodna banka je reagovala skrativši rokove otplate za ovu godinu na osam godina, dogodine na sedam, u 2021. godini na šest godina, s tim da ukupna kreditna opterećenja ne mogu biti veća od 60 odsto zarade, a u slučaju manjih primanja i 40 odsto zarade.
 
Ekonomista Saša Đogović kaže da Narodna banka Srbije (NBS) sada vodi fleksibilniju monetarnu politiku, što se vidi po tome što je ove godine u nekoliko navrata smanjivala referentnu kamatnu stopu, koja trenutno iznosi 2,25 odsto, pa su tako dinarski krediti stanovništvu i privredi pojeftinili. Razlog sve većeg zaduživanja on ne vidi samo u niskim kamatama, već i u tome što je povećana zaposlenost, pa novozaposleni uzimanjem keš kredita nadomešćuju ono što ranije nisu mogli da kupe.
 
"Povećavaju se i zarade, više u javnom sektoru, a manje u privatnom, pa i po tom osnovu ljudi nadoknađuju ono što ranije nisu mogli da kupe. Pitanje je da li su oni koji se mnogo zadužuju ispravno odmerili svoje mogućnosti, jer se keš krediti otplaćuju na rok od sedam, osam godina. To su dugi rokovi i postoji rizik od nesolventnosti", kaže Đogović, dodajući da bi centralna banka trebalo da preduzme dodatne proceduralne mere da se pooštre uslovi odobravanja zajmova.
 
U NBS kažu da su, zahvaljujući ublažavanju monetarne politike, i dalje niskim kamatnim stopama na međunarodnom tržištu novca, sniženoj premiji rizika zemlje i povećanoj konkurenciji među bankama, uslovi finansiranja privatnog sektora povoljniji nego u drugom tromesečju. Uz rast ekonomske aktivnosti i povoljne trendove na tržištu rada, to je doprinelo da kreditna aktivnost nastavi da beleži dvocifren međugodišnji rast.
 
Oni smatraju da, iako kreditna aktivnost ubrzava, učešće kredita u BDP-u i dalje je ispod dugoročnog trenda, što ukazuje na to da kreditna aktivnost ne predstavlja rizik ni po cenovnu ni po finansijsku stabilnost.
 
Krediti privredi su u trećem tromesečju porasli za 41,9 milijardi dinara i nastavili su da pružaju podršku održivom privrednom rastu, pošto su, kao i ranije, pretežno korišćeni za finansiranje investicija i široko rasprostranjeni među delatnostima. Tokom trećeg tromesečja najviše su kreditirana preduzeća iz oblasti trgovine, saobraćaja i građevinarstva.
 
Iznos novoodobrenih kredita privredi u trećem tromesečju, isključujući refinansirane kredite kod iste banke, bio je za 13,3 odsto viši nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je više od 63 odsto novih kredita odobreno segmentu mikropreduzeća, malih i srednjih preduzeća, a najzastupljeniji su bili krediti za obrtna sredstva i investicioni krediti.
 
Krediti stanovništvu su tokom trećeg tromesečja povećani za 32,3 milijarde dinara, a najveći doprinos su dali gotovinski i stambeni krediti. Oni namenjeni potrošnji, pre svega gotovinski krediti, blago usporavaju rast, uz tendenciju smanjenja ročnosti do osam godina, čemu su doprinele mere usmerene na ograničavanje nenamenskog neobezbeđenog kreditiranja stanovništva po neopravdano dugim rokovima, koje je NBS donela krajem 2018.
 
Nastavlja se oporavak stambenog kreditiranja, na šta ukazuje i odobravanje novih stambenih kredita, čiji je iznos, bez kredita refinansiranih kod iste banke, u devet meseci ove godine za blizu 22 odsto viši nego u istom periodu 2018.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Kata

    19.12.2019 10:45
    Ne, vec da kupe osnovne stvari jer drugacije ne mogu. Nema veze sto to vodi u propast
  • Da

    18.12.2019 22:42
    Tako je lako postati rob. Samo uzmeš kredit.
  • Kako da ne

    18.12.2019 21:15
    Snila baba što joj bilo milo. Vest iz Fake News-a.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.