Traktori stari i više od 20 godina, uskoro subvencije iz državnog budžeta

Država će narednih dana objaviti uslove za nabavku traktora subvencionisanu iz nacionalnog budžeta.
Traktori stari i više od 20 godina, uskoro subvencije iz državnog budžeta
Foto: Pixabay
Ova pomoć namenjena je poljoprivrednicima koji zbog malih površina koje obrađuju nisu imali mogućnost da konkurišu za kupovinu mehanizacije iz IPARD fonda.
 
Kako je za Politiku rekla Biljana Petrović, direktorka Uprave za agrarna plaćanja, u Srbiji postoje dve mere za nabavku traktora, što često zbunjuje i same proizvođače.
 
"Mera IPARD-a namenjena je poljoprivrednicima koji obrađuju od dva do sto hektara zemlje. Te uslove zadovoljava veliki broj proizvođača. Ali deo njih, koji takođe treba da obnove mehanizaciju, nisu mogli da konkurišu prvenstveno zbog malih površina koje obrađuju", rekla je Petrovićeva i dodala da je u toku izrada pravilnika za traktore koji će uskoro biti objavljen i bliže određuje uslove za male proizvođače koji nameravaju da se prijave za nacionalne mere. 
 
Ono što ovu podršku razlikuje od IPARD-a jeste to da se zahtev za subvenciju podnosi tek pošto je poljoprivrednik kupio mašinu. Kod IPARD-a korisnik dostavlja predračun za odobravanje podsticaja, a investiciju započinje tek kada dobije rešenje.
 
Na pitanje da li će mali poljoprivrednici biti motivisani ovakvim uslovima, jer su upravo ta početna ulaganja za mnoge nepremostiv problem, Petrovićeva kaže da bi ona lično bila izuzetno motivisana.
 
"Bila bih vrlo zainteresovana ako znam da će mi povraćaj novca biti 50 odsto. Odnosno, 65 za proizvođače u nerazvijenim područjima, a maksimalno 800.000 dinara. Mislim da će odziv biti veliki jer donosi korist malim proizvođačima", uverena je Petrovićeva. 
 
Kaže da je ideja da se iz budžeta subvencionišu traktori koji se sklapaju ili proizvode u Srbiji, a koji po procenama koštaju od 8.000 evra (bez PDV) do oko 20.000 evra.
 
Dve godine otkada je Srbija formalno ispunila uslove da koristi novac iz evropskog pretpristupnog fonda za agrar, najveće interesovanje i dalje vlada upravo za nabavku traktora. Više od 60 odsto zahteva podneto je za nabavku novih traktora. To se i dalo pretpostaviti, jer osam od 10 gazdinstava u Srbiji ima sopstveni traktor, a u 83 odsto slučajeva oni su stariji od 20 godina.
 
Na dosadašnjih šest javnih poziva u okviru IPARD-a stigla su 1.173 zahteva, vrednosti procenjene na oko 103,6 miliona evra.
 
"Najveće interesovanje vladalo je za nabavku novog traktora, što je i očekivano, s obzirom na prosečnu starost ove mehanizacije i činjenicu da je ova investicija bila malo zastupljena kroz nacionalni program podrške, naročito za one veće jačine", kaže Petrovićeva za Politiku. 
 
Ističe da je interesovanje zadovoljavajuće i za ostalu opremu i mehanizaciju, kao i za izgradnju objekata. Istina, primetno manje nego u slučaju traktora, jer je reč o velikim investicijama. Recimo, za izgradnju objekata upućena su 132 zahteva, vrednosti 35,2 miliona evra, što je udeo od oko 35 odsto ukupno tražene podrške.
 
Prema izveštaju Uprave za agrarna plaćanja, do sada je u okviru javnih poziva za korišćenje novca iz IPARD-a isplaćen iznos od 5,9 miliona evra za 141 projekat. Uz to, odobreno je ukupno 12 miliona evra za različite projekte, koji će biti realizovani po zahtevu korisnika.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Milos

    29.12.2019 14:57
    Selo
    Svi vi koji imate negativne komentare za subvencije u poljoprivredu, dodjite vi na selo da radite pa cete videti kako je to sve fino, mi svi lezimo subvencije nam padaju sa neba...ma raj, zato ste svi pobegli sa sela glavom bez obzira, a mi koji smo ostali po vama treba da pocrkamo da bi vi po gradovima živeli ko grofovi!
  • Mile

    23.12.2019 11:53
    Država je opstala zahvaljujući seljacima, setite se inflacije za vreme Miloševića, tada su od seljaka otkupljivali pšenicu i kukuruz i plaćali im tek kad inflacija obezvredi taj novac, da bi mogli deliti besplatan hleb za socijalno ugrožene. Seljaci naravno nisu bili socijalno ugroženi iako su im proizvodi koje su prodavali bili obezvređeni. Seljak plaća porez na imovinu, na zemlju koju obrađuje i od koje živi, plaća odvodnjavanje, takođe plaća i zdravsteno i penziono osiguranje, znači puni budžet kao i ostali građani Srbije, pa je red da mu se nešto i vrati. Opšte je poznato, a može se i videti, da država najmanje ulaže u seosku infrastrukturu. Sela su nam bez kanalizacije, bez ispravne vode za piće, nemaju dobre puteve ... Zato misim da su komentari koje sam pročitao neprimereni. Pozdrav iz vojvođanskog sela.
  • Hvala vam do neba

    22.12.2019 21:55
    Ah, subvencionisemo nase prijatelje koji nam svake godine pale svoje njive i donose nam besplatan rak pluca..

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.