Radnici Boinga: MAX 737 su dizajnirali klovnovi

Zaposleni u Boingu su znali za probleme sa simulatorima leta sada prizemljenog aviona MAX 737 i očigledno su pokušali da ih sakriju od saveznih regulatornih organa, izveštava agencija AP pozivajući se na objavljenu internu prepisku radnika kompanije.
"Ovaj avion su dizajnirali klovnovi koje zauzvrat nadgledaju majmuni", piše u jednoj od više stotina internih poruka koje su od 2015. godine razmenjivali zaposleni Boinga, koje je u redigovanoj formi objavio američki proizvođač aviona poručujući da na taj način demonstrira svoju posvećenost transparentnosti. Boing je u decembru predao neredigovane verzije tih poruka američkoj Saveznoj upravi za vazduhoplovstvo (FAA) i Kongresu.
 
Zaposleni su u internim porukama govorili o obmanjivanju regulatora u vezi s problemom sa simulatorima, a dva radnika su u uzajamnoj prepisci u aprilu 2017. godine iznela primedbe na model MAX prateći reference na računaru za upravljanje letom aviona. U jednoj od poruka iz novembra 2015, koja izgleda baca svetlo na korišćene metode lobiranja kad je reč o zahtevima regulatora, jedan zaposleni Boinga napominje da će nadležni verovatno tražiti instruisanje simulatora za specifičan tip upozorenja u pilotskoj kabini.
 
"Tome treba odlučno da se odupremo i verovatno će nam biti potrebna podrška sa najviših nivoa kada dođe vreme za finalne pregovore", dodao je taj zaposleni. 
 
Drugi radnik je u poruci poslatoj kolegi napisao da on nikada neće dozvoliti svojoj porodici da leti avionom MAX.
 
Iz Boinga su saopštili da poruke zaposlenih "pokreću pitanja" o interakciji kompanije sa FAA vezano za proces testiranja simulatora, ali da su oni uvereni da mašine rade pravilno.
 
"Ove poruke ne odražavaju nas kao kompaniju kakva jesmo i kakva treba da budemo i potpuno su neprihvatljive", navodi se u saopštenju Boinga. Kompanija je takođe navela da razmatra disciplinske mere protiv nekih zaposlenih.
 
Model MAX 737 je od marta prošle godine prizemljen širom sveta, posle dva pada u kojima je poginulo 346 ljudi. Boing još uvek radi na poboljšanju softvera i drugih sistema na MAX-u kako bi ubedio regulatore da mu dozvole da ponovo leti. Taj posao traje mnogo duže nego što je kompanija očekivala.
 
Portparol FAA je saopštio da agencija nije pronašla nove bezbednosne rizike koji već nisu identifikovani tokom kontrole promena koje Boing obavlja na avionu, dodajući da je simulator koji se pominje u porukama proveravan tri puta u poslednjih šest meseci.
 
"Rešeni su svi potencijalni bezbednosni nedostaci identifikovani u dokumentima", navodi se u saopštenju FAA.
 
Britanski javni servis Bi-Bi-Si prenosi da je predsednik Odbora za saobraćaj u Predstavničkom domu, Piter DeFazio, koji se bavio istragom vezanom za Boing, rekao da prepiska zaposlenih "pokazuje koordinirani napor, koji datira od najranijih dana programa MAX 737, s ciljem da se od regulatora i javnosti sakriju ključne informacije". DeFazio i drugi kritičari su optužili kompaniju da je profit stavila iznad bezbednosti letelice.
 
Prizemljenje MAX-a koštaće Boing milijarde dolara kompenzacija porodicama putnika koji su poginuli i avio-kompanijama koje su morale da otkažu hiljade letova.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • B

    14.01.2020 02:18
    Slazem se
    To sto je radjeno sa 737 Max se srpski zove budzovina, a nemacki - fuseraj.
    Boeing 737 poleteo je prvi put 1969. Avionski motori bili su potpuno drugacije dizajnirani, trosili su mnogo vise goriva nego danas.
    Avio kompanije su trazile nacin da se ugrade motori novog tipa, koji trose znatno manje, ali i izgledaju i u vazduhu se ponasaju drugacije od prvobitnih. Umesto da ponovo radi dizajn, Boeing je nabudzio softver (prica se da su ga pisali Indijci placeni 9$ na sat) i probao da to zataji od kupaca.
    Softver radi u zavisnosti od ulaznih podataka koje dobija od senzora. Tzv. senzor napadog ugla (angle of attack) na indonezijskom avionu koji je prvi pao menjan je neposedno pred poletanje. Etiopski avion takodje je imao probleme sa senzorima brzine i napadnog ugla.
    Proizvodjaci aviona propadaju kad preteraju sa budzenjem. Npr. McDonnell Douglas je pao zbog pogresnog dizajna kargo vrata na DC-10. Boeing ce mozda isto tako propasti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.