Eksploatacija kroz iznošenje profita iz zemalja usrećenih dolaskom stranih investitora

Istočna Evropa daje Zapadnoj Evropi više nego što od nje dobija zauzvrat, ustvrdila je u nedavnom tekstu u "Fajnenšel tajmsu" Klotilda Arman, rumunska poslanica u Evropskom parlamentu.
Eksploatacija kroz iznošenje profita iz zemalja usrećenih dolaskom stranih investitora
Foto: Pixabay
Arman svoju tezu, s jedne strane, dokazuje odlivom mozgova. Rumunija je, navodi, između 2009. i 2015. godine ostala bez polovine svojih doktora, a kako obrazovanje samo jednog doktora rumunsku državu košta oko 100 hiljada evra, "ovaj egzodus predstavlja de fakto transfer bogatstva".
 
Kako piše Sputnjik, podaci Svetske banke pokazuju da je skoro 20 odsto visokoobrazovanih, s tendencijom daljeg povećanja tog broja, već napustilo Rumuniju, Bugarsku i Hrvatsku. Istovremeno ide i proces odliva kapitala u istom smeru.
 
"Između 2010. i 2016, godišnji odliv profita iznosio je 4,7 odsto BDP-a Poljske, 7,2 odsto BDP-a Mađarske, 7,6 odsto BDP-a Češke i 4,2 odsto u slučaju Slovačke, za toliko umanjujući nacionalni dohodak ovih zemalja", ukazao je ranije francuski ekonomista Tomas Piketi.
 
I portal "Blumberg" ocenjuje da je "zapadni kapital kolonizovao Istočnu Evropu", da je ona "u de fakto statusu ekonomske kolonije bogatijeg Zapada" i da su, zbog prekomerne zavisnosti od stranih investitora, uz gubitak kontrole nad svojom ekonomskom budućnošću, istočne članice Evropske unije ostale i bez dobrog dela političke kontrole nad sopstvenim zemljama.
 
"Takva motivacija, uostalom, predstavlja istorijsku konstantu, a sada se eksploatacija odvija u vidu iznošenja profita iz zemalja koje su usrećene dolaskom stranih investitora", komentariše za Sputnjik novinar i sociolog Slobodan Reljić.
 
Analitičar Branko Pavlović objašnjava da je "kroz proces privatizacije državama u tranziciji oduzeto sve što je profitabilno na domaćem tržištu – poput pivara, mlekara, konditorske industrije, zatim su za jedini spas proglašene strane direktne investicije koje treba privući raznoraznim pogodnostima, poput srazmerno niskih zarada, a na koncu svega dolazi i do odliva mozgova". Dodaje da "donacije koje odlaze u suprotnom smeru ni izbliza ne mogu da nadoknade svu tu štetu, već i zato što su istraživanja Ujedinjenih nacija pokazala da se 80 odsto tih donacija, kroz različite konsultantske usluge, na primer, zapravo vraća u razvijene zemlje iz kojih su i upućene."
 
Pritom, ukazuje Slobodan Reljić, ekonomista i nobelovac Džozef Štiglic "dokazao je da BDP daje lažnu sliku o ekonomskom stanju jednog društva, jer, čak se i zaduživanje knjiži kao rast BDP-a i što se više zadužujete, on sve više raste."
 
Niske zarade privlače strane investitore 
 
O problemima ekonomskog modela zasnovanog skoro isključivo na privlačenju stranih investitora piše i portal "Blumberg", koji objašnjava da strane investitore privlače relativno niske zarade lokalnog stanovništva – razumljivo, to im uvećava profit – a istovremeno, u svojoj trci da postanu konkurentne destinacije za strane investicije, većina istočnoevropskih zemalja ne opterećuje korporacije visokim porezima. "Zbog toga stranci na kraju mnogo manje doprinose razvoju istočnoevropskih društava i infrastrukture nego svojih matičnih zemalja. Umesto toga, lokalne populacije, koje već zarađuju manje zbog svojih relativno niskih primanja koja i privlače strane investitore, kroz potrošačke takse (PDV) doprinose više nego stanovništvo bogatijih zemalja", navodi "Blumberg".
 
Podaci OECD-a ovo i potvrđuju – prosečne poreske stope u zemljama u tranziciji više su nego u razvijenim zemljama kao što su Nemačka ili Francuska.
 
Pritom, napominje Branko Pavlović za "Sputnjik", "stalna je pretnja stranog kapitala da će da pobegne iz zemlje i ode na druge, privlačnije destinacije". 
 
"Kako ste u međuvremenu ostali bez domaće industrije, finansijski efekat bega kapitala bio bi katastrofalan. To znači da ste prinuđeni da sve vreme činite ustupke i dajete podsticaje stranim investitorima, iz prostog razloga što ste sami sebe doveli do prekomerne zavisnosti od njih", kaže Pavlović.
 
"Ono što je sigurno jeste da sa njima ne možete da se dogovorite da rade nešto što je na njihovu štetu. Pa, zar iko može da pomisli da je neka strana banka došla da bi razvijala neko Kraljevo", kaže Slobodan Reljić.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Kostadin

    25.02.2020 10:42
    Eksploatacija kroz iznošenje p
    Rajko nikad do sada... Do sada u svetu je zabeleženo više slučajeva da su siromašni živeli na račun bogatih i svi su se završili sa katastrofom.Najpoznatiji je slučaj siromašnih u FNRJ koji su oteli sve što su mogli od bogatih i vrednih ljudi i živeli na i od otetog od bogatih. Ljudi postaju bogati tako što ne otimaju od sirotinje, već su prvo bogati u duši i neizmerno vredni i pošteni. Postoji mnogo siromašnih ljudi koji imaju samo novac.
  • Istina...

    24.02.2020 04:44
    Oduvek je Zapad živeo na štetu Istoka. Vođe su sluge Gazda a ne nekada "naroda" a danas "građana i građanki". Važno je ne dati im ništa svoje, samo tako mogu da izumru. Uvlačiće vas u sebe da vas koriste jer su nesposobni za samoopstanak. Najveća kazna im je nekorist od korisnog. Smrtna.
  • @Gagarine

    24.02.2020 04:27
    Pa to je situaciono
    Gospon ako pripadate kasti koja obitava u realnom sektoru i sami uplacujete svoje doprinose mozete da terate tu pricicu, ali ako u porodici imate vise javnih sektorasa.... (meni jako zanimljivo uvek oni prvi opale te argumente kao mi sve to platismo kroz poreze hahahaha)

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.