Krkobabić: Povratnicima iz inostranstva se isplati da ulažu u voćarstvo

Posle konsultacija sa stručnjacima Akademijskog odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti, Кrkobabić je ukazao da se voćarstvo pokazalo kao odličan model u razvoju nerazvijenih područja Srbije i u rešavanju ekonomskih, socijalnih i demografskih problema.

"Prvi izvozni posao Srbije u Ameriku je bio izvoz suvih šljiva 1893. godine, kada je izvezeno 30.000 tona šljiva, inkasirano 37 miliona dolara i Srbija je izbegla finansijsku krizu. Voleo bih da i danas izvoz voća i voćnih prerađevina bude zlatni posao Srbije", naveo je Krkobabić u saopštenju.

Dodao je da su stručnjaci procenili da jedna porodica u Srbiji može pristojno da živi od dva hektara borovnice, od 3,5 do četiri hektara malina, od 2,5 do tri hektara jagoda i trešanja, ako zasadi kupine, jabuke i kruške na pet hektara, ili orah, lesku, višnju, šljivu ili breskvu na površini od 10 hektara.

"Velike šanse za finansijski uspeh postoje i u gajenju jagodastih voćnih vrsta u plastenicima", kazao je ministar.

Nacionalni tim za preporod sela Srbije preporučio je za gajenje sortu šljiva "čačansku lepoticu", "čačansku rodnu", "stenlej" i "požegaču" kao najbolju sortu za preradu, a "crvenu ranku" kao veoma pogodnu za proizvodnju rakija, i od novih sorti "toptejst" i "prezenta".

Od jabuka se predlaže sorta "zlatni delišes" i "gala" sa svojim klonovima, "greni smit", "fudži". Među višnjama prepoznatljiva u Evropi kao najbolja za preradu je "oblačinska", ali treba saditi i krupnoplodne sorte kao što je "šumadinka" stvorena u Institutu za voćarstvo u Čačku, kao i mađarske sorte "erdi botermo", "erdi jubileum" i "ujfertoška grozdasta", poručio je Nacionalni tim za preporod sela.

Istaknuto je da je dunja "veoma perspektivna", a trebalo bi saditi "leskovačku" i "vranjsku" ali i bugarske sorte "asenica", "hemis" i "trijumf", kao i da bi više prostora trebalo posvetiti čuvenoj autohtonoj sorti "kruški karamanki", ali bi svakako trebalo saditi "viljamovku", australijsku sortu "pakams trijumf" i italijanske "turandot" i "karmen".

Malina, jabuka i višnja među prvih deset izvoznih proizvoda naše zemlje

Od sorti jagoda "kleri" je vodeća, dok su za plasteničku proizvodnju odlične "alba" i "džoli", preporuka je Nacionalnog tima za preporod sela.

Procenjeno je da šansa da povratnici iz inostranstva investiraju u voćarstvo i zarade za pristojan život svoje porodice postoji u svim krajevima Srbije.

U subotičko-horgoškom regionu najbolje uspevaju jabuka i višnja. Fruškogorski region je pogodan za sve voćne vrste ali najbolje rezultate daju jabuka, breskva, trešnja i višnja. Podunavski region je pogodan za većinu voćnih vrsta, ali se najviše gaje jabuka, breskva, kruška, trešnja i kajsija.

Timočki region je veoma dobar za proizvodnju oraha, leske i višnje, a Šumadijski rejon za proizvodnju jabuke, šljive, maline, kupine, jagode, borovnice, breskve i kruške, smatraju stručnjaci. Takođe, Zapadnomoravski rejon - Кraljevo, Čačak i Užice, pogodan je za šljivu, malinu i borovnicu, a u Južnomoravskom regionu - u Leskovcu, Nišu i Prokuplju, najbolje rezultate daju višnja, jagoda kruška i borovnica. U strukturi izvoza poljoprivrednih proizvoda Srbije tri voćne vrste - malina, jabuka i višnja se nalaze među prvih deset izvoznih proizvoda.

U poslednje tri do četiri godine u strukturi izvoza poljoprivrednih proizvoda, voće i prerađevine od voća, nalaze se na prvom mestu sa više od 600 miliona dolara, navodi se u saopštenju kabineta Milana Krkobabića.

Ukazano je da je voćarstvo kroz istoriju imalo vrlo važnu ulogu u razvoju ekonomije Srbije i da je u kriznim trenucima zahvaljujući izvozu voća više puta spasavana srpska ekonomija.

"Tako je i danas. I aktuelni projekat obnove zadrugarstva '500 zadruga u 500 sela' je pokazao da su voćari dobro organizovani. Upravo su zadruge iz tog projekta koje se bave isključivo proizvodnjom ili preradom voća po uspešnosti ubedljivo na prvom mestu", navodi se u saopštenju.

Od četiri složene zadruge u Srbiji, dve su voćarske - "Naši Voćari" u Milićevu selu, pored Požege sa težišnjom proizvodnjom malina i "Složni voćari" u Novom Slankamenu u opštini Inđija, koja najviše proizvodi jabuke. Povratnicima iz inostranstva preporučeno je da kontaktiraju zadružne saveze Srbije i Vojvodine, kao i Nacionalni tim za preporod sela Srbije, gde će dobiti neophodne informacije.

Povodom nedavnog poziva Milana Кrkobabića i akademika Dragana Škorića povratnicima iz inostranstva da ulažu u svoju otadžbinu, stigla su mnoga pitanja iz Srbije i inostranstva, a najčešća su o tome u koju proizvodnju se isplati ulagati i u koje krajeve Srbije valja investirati.