Kada kredit nije skup

Zaduženje od dve milijarde evra nije preveliko, ali neće biti lako vratiti dug čak i ako srpske vlade budu vodile dobru ekonomsku politiku.

Piše: Živan lazić

Ovih dana Vlada Srbije se prodajom obveznica na Londonskoj berzi dodatno zadužila za dve milijarde evra, ovoga puta na sedam godina, uz 3,375 odsto prinosa.

Opoziciona scena je horski graknula, predmet kritike je visina kamate, "mnogo viša nego u pozajmicama Hrvatske, Bugarske, Crne Gore ili Rumunije".

Navode se primeri kredita naših suseda u kojima su kamate 1,3 odsto (Hrvatska), 2,1 odsto (Rumunija) ili samo 0,9 odsto u slučaju Bugarske.

Član ekskluzivnog društva

Naravno, u rasplamsaloj predizbornoj kampanjji (namerno) se izbeglo reći da su u pitanju prošlogodišnje emisije, davno pre pandemijom korona zaraze uočljivo otežanih uslova kreditiranja na svetskim finansijskim tržištima.

Podsetimo, Srbija je lane, odnosno 5. novembra reemitovala pristižuće obveznice petogodišnje ročnosti u visini 550 miliona evra, uz kamatu od 1,5 odsto. Poređenja su, ipak, moguća.

Mađarska je 25. aprila pozajmila dve milijarde na 12 godina uz 1,6 odsto kamate, Litvanija na 10 godina uz samo 0,75 odsto kamate. Naš severni sused je član Evropske unije, dok je baltička državica članica Evrozone, pa ima uvek na raspolaganju mogućnost da obveznice proda Evropskoj centralnoj banci.

Očito, velika je prednost biti član što ekskluzivnijeg društva. Posebno, ali veoma važno, pitanje kuda vodi ovako izdašno upumpavanje novca centralne evrounijske finansijske ustanove, ostavljamo za drugu priliku.

Kamata će biti i viša

Nesporno je da se Srbija morala zadužiti. Usled pandemije izražen je jači pad i ekonomske aktivnosti i priliva u budžet, naročito u periodu do avgusta, dokle država ima vanredne izdatke na pomoći privredi i građanima, a utiče i odložen rok plaćanja pojedinih obaveza, kako za privrednike, tako i za građane.

Uostalom, u rebalansu budžeta piše da će se država zadužiti u visini 886,3 milijardi dinara, cirka 7,5 odsto. Od ove svote oko 2,3 milijardi ide na nepredviđene izdatke, dok je oko pet milijardi neophodno za pristižuće rate ranijih pozajmica i kamate.

Do sada je putem obveznica uzajmljeno oko 3,3 milijarde, pa Srbiji i dalje predstoji da pri narednim emisijama izbori prihvatljive uslove zaduživanja. Svakako, neće biti lako do kraja godine finansirati sve predviđeno budžetom i obezbediti potpunu likvidnost prema inostranstvu.

Pozajmicom dve milijarde učinjen je krupan korak, no treba još povoljno reemitovati obveznice čiji rok ističe ove godine.

Više deviza od izvoza

Teško da se u ovom trenutku Srbija mogla povoljnije zadužiti, blizu tri stotine finansijera je nudilo čak sedam milijardi evra, polazna kamata je snižena za 0,5 procentna poena. Istina, uslovi su nepovoljniji nego što su uslovi kreditiranja nekih drugih država. To je naša, ne baš ugodna realnost.

Pravi test uspešnosti zaduženja pokazaće ekonomski parametri tokom i na koncu godine. Pre svega, moraće se povećati izvoz i time i spoljnotrgovinski bilans.

Lanjski minusu za Srbiju bio je prevelikih 6,3 milijardi evra, što smo izravnali doznakama naših gastarbajtera i novcem od stranih investicija. Procena je da će oba devizna izvora ove godine biti manje izdašni, zbirno za cirka 2,5 milijardi, možda i više.

Prazninu treba nadoknaditi inoplasmanom roba i usluga. Stoga bi valjalo podsticati izvoz, a privredni ambijent, uključujući i kurs domaće valute, što više prilagođavati tako da odgovara izvoznicima.

Podjednako je važno da pri odobravanju kredita preko Fonda za razvoj ili davanju garancija od 80 odsto, što su obaveze iz programa pomoći pandemijom pogođenoj privredi, država bude maksimalno poslovna i odgovorna.

Kada kredit nije skup

Međutim, osim kvalitetne, kreativne i stroge ekonomske politike, neophodno će biti i da nam događaji iz okruženja idu u prilog. Što brži oporavak Nemačke i Italije, naših najvećih privrednih i trgovačkih partnera, važan nam je gotovo koliko i naš.

Takođe, bitno je i da našim susedima, sa kojima, izuzev Mađarske, imamo trgovinski suficit, krene što bolje. Tek tada bićemo u prilici da poboljšamo platni bilans sa inostranstvom i imamo dovoljno deviza za isplatu kamata i pristižućih dužničkih rata.

Samo u tom slučaju, nijedan kredit, a pogotovo ne ovih dana realizovan, nije skup.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Zebra

    16.05.2020 21:48
    Kredit za kupovinu glasova?
  • Đura

    16.05.2020 12:51
    Šta će nama krediti? Zar mi nismo Švajcarska sa Balkana? Zar nama ekonomija nije bila nikada bolja? Zar nemamo viška u budžetu? Da li ne delimo po 100 eura svakom punoletnom građaninu? Zar mi nismo ekonomski tigar? Ja ne verujem da smo se mi zadužili pošto smo lideri u regionu. Pre će biti da su se neke države zadužile kod nas pošto mi imamo ekonomsku moć da pozajmimo novac ostaloj boraniji koja jedva sastavlja kraj sa krajem. Baš mi je drago zbog toga.
  • Steva

    16.05.2020 09:46
    Steva
    Najbolje je da ga nemaš pogotovo u srbiji. Ja sam morao da prodam porodičnu imovinu da bi vratio kredit jer sam ostao bez posla ovde nema sigurnosti. Bolje živeti u šupi nego biti rob celog života. Daleko smo mi od sveta kredit uzima ovde onaj koi ima para i neželi u kešu da plati ili ima neki drugi razlog. A mi obični radnici svako ko je uzeo kredit za neki stan u kom će živeti teško da ćega otplatiti za života bar većina ljudi.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.