Niže rate kredita koji su vezani za Euribor

Oko 65 odsto vrednosti ukupnih domaćih kredita, koji su prema podacima iz jula iznosili 2.590,2 milijarde dinara (oko 20 milijardi evra), bilo je indeksirano ili odobreno u evrima, a 43 odsto njih je vezano za evropsku kamatu Euribor čiji će pad sniziti i rate u njihovoj otplati, rečeno je u Narodnoj banci Srbije.
Niže rate kredita koji su vezani za Euribor
Foto: Pixabay
Smanjenje Euribora trebalo bi da se odrazi i na nižu cenu novog zaduživanja u evrima.
 
Euribor u većoj meri utiče na kredite privredi, s obzirom na to da je kod privrede veće učešće evroindeksiranih i kredita u evrima - 83 odsto, u poređenju sa kreditima stanovništvu - 44 odsto.
 
Inače, kamata na tromesečne međubankarske pozajmice u evrozoni, Euribor, pala je ove sedmice na istorijski minimum od minus 0,49 procenata.
 
U centralnoj banci Srbije navode da bi, pored nižih rata za kredite koji su u otplati, smanjenje Euribora trebalo da se odrazi i na nižu cenu novog zaduživanja u evrima, s obzirom na to da doprinosi nižoj ceni izvora za kredite u evrima.
 
Od kredita u evrima neki su bili odobreni po fiksnoj kamatnoj stopi, a drugi po varijabilnoj kamatnoj stopi - najviše tromesečnom ili šestomesečnom Euriboru uvećanom za odgovarajuću maržu.
 
Kada je reč o kreditima stanovništvu, za Euribor su najviše vezani stambeni krediti. Ti krediti su gotovo u potpunosti evroindeksirani, za razliku od gotovinskih koji su gotovo u potpunosti u dinarima i na čiji nivo anuiteta i cenu novog zaduživanja utiče promena referentne kamatne stope NBS.
 
U NBS kažu da pad Euribora svakako utiče na cenu kredita u Srbiji, ali i da se primećuje da je pad kamatnih stopa na kredite u evrima bio izraženiji od pada Euribora. Takvo smanjenje kamatnih stopa, navode, rezultat je nekoliko faktora: smanjenja premije rizika, kao i povećanja kreditnog rejtinga zemlje i rasta konkurencije među bankama u Srbiji.
 
U centralnoj banci Srbije kažu da je buduće kretanje Euribora teško predvideti, s obzirom da je u pitanju tržišna kategorija koju određuje ponuda i tražnja. Ali, kretanje ove stope najvećim delom zavisiće od politike Evropske centralne banke u narednom periodu odnosno od toga da li će ECB i dalje i u kojoj meri voditi ekspanzivnu monetarnu politiku, navode u NBS.
 
Takođe, ukazuju na činjenicu da je inflacija u EU već duže vreme ispod ciljane, te da EU ekonomija ne ostvaruje očekivani rast, već se govori o recesiji u pojedinim EU članicama.
 
U NBS napominju da trenutno tržišni učesnici ne očekuju smanjenje stope ECB na depozitne olakšice, pa se ne očekuje ni dalji značajniji pad Euribor stope, koji je u avgustu dostigao rekordno nizak nivo (-0,49% za tromesečni EURIBOR). Ipak, stimulativna monetarna politika ECB (programi otkupa hartija od vrednosti) biće na snazi u dužem periodu, uz očekivani dalji rast viškova likvidnosti banaka, pa se ne očekuje ni veći rast ovih stopa u narednih godinu ili dve.
 
Tako da bi do rasta kamatnih stopa moglo da dođe u slučaju većih finansijskih rizika nakon popuštanja fiskalnih mera kojima vlade zemalja trenutno obezbeđuju pomoć privredi za otklanjanje posledica pandemije korona virusa odnosno promene ekonomskog ciklusa.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.