Država i od gastarbajtera može da traži da plaćaju porez

Udruženje frilensera i preduzetnika Srbije (UFPS) navodi da, prema važećem Zakonu o porezu na dohodak građana, Srbija porez i doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje može zahtevati ne samo od frilensera, već i od državljana koji rade i žive u inostranstvu.
Država i od gastarbajtera može da traži da plaćaju porez
Foto: Pixabay
Kako navode, Član 7 ovog zakona propisuje da je obveznik poreza na dohodak građana rezident Republike Srbije, za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srbije i u drugoj državi. Svi državljani Srbije koji potpadaju pod definiciju rezidenta dužni su da plate porez i doprinose.
 
Zakon kaže da je rezident fizičko lice koje na teritoriji Republike Srbije ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili na teritoriji Srbije, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.
 
Kako objašnjava Udruženje frilensera i preduzetnika Srbije, formulacija "ili" znači da je dovoljno da ispunite jedan od gorenavedenih kriterijuma, kako biste po zakonu bili tretirani kao rezident koji mora da plaća porez i doprinose. Na primer, ako ste se preselili u Nemačku pre deset godina i radili tamo, ali niste odjavili prebivalište u Srbiji. Ili ste odlazili na privremeni rad u neku zemlju Evropske unije na 90 dana, vraćali se u Srbiju, a onda opet išli na rad.
 
Bez obzira na to što ste platu zaradili u inostranstvu, Srbija vas obavezuje da njoj platite porez i doprinose.
 
Prema navodima UFPS, porez je 10 odsto poreske osnovice, a doprinos za PIO i zdravstveni fond 25,5 odsto, odnosno 10,3 odsto cele zarade.
 
Poreska osnovica dobija se tako što od plate oduzmete mesečnu neoporezivu sumu. Ta suma iznosila je tokom 2020. godine 16.500 dinara (141 evro), što znači da na platu od 1.000 evra za porez plaćate 10 odsto od 1.000 - 141 = 859 evra, odnosno 85,9 evra. Ako ste tu platu primili 2019. godine, porez vam je veći zato što je mesečna neoporeziva suma bila manja. Bez obzira na neoporezivu sumu, od zarade Penzionom fondu plaćate 25,5 odsto, što iznosi 255 evra, a zdravstvenom fondu 103 evra.
 
Ova računica pokazuje da bi Srbija ukupno mogla da zahteva da joj platite 443,9 evra od 1.000 koje ste zaradili van Srbije. Za dvanaest meseci rada van zemlje, vaš dug prema Srbiji popeo bi se na 5.326 evra. Ako ste pritom koristili devizni račun iz banke registrovane u Srbiji da primate tu platu, nalazite se u registru koji je Poreska uprava dobila od tih banaka. U tom slučaju, možete biti predmet poreske kontrole koja je najavljena u oktobru.
 
Ako ste koristili strani devizni račun, Srbija od stranih banaka može tražiti informacije o računima svojih rezidenata. Namera države Srbije je da naplati porez i doprinose za nekoliko godina unazad sa kamatom, koja iznosi nešto više od 10 odsto godišnje.
 
UFPS objašnjava da ako je porez na vašu platu plaćen u drugoj državi, možete biti oslobođeni dela poreza Srbiji, a za to postoje dva uslova. Prvi je da Srbija sa tom državom ima ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, a drugi da imate dokaz da je porez za vašu platu već plaćen u inostranstvu.
 
Tako na primer, ako je vaš poslodavac platio u drugoj državi 50 evra na ime poreza, a Srbija potražuje od vas 85,9 evra, onda Srbiji plaćate razliku (35,9 evra).
 
"U zakonu o doprinosima i zakonu o porezu nema pomena o oslobađanju od doprinosa. Dakle, to što ste uplaćivali penziono osiguranje u neki inostrani fond ne oslobađa vas nužno obaveze prema Srbiji. I dalje možete biti dužni da platite doprinos za PIO i zdravstveni fond Srbije. Kao poreskom rezidentu, gde god da se nalazite i gde god da radite, Srbija od vas može zahtevati doprinose. Ukupno 35,8 odsto svake zarade morali biste platiti Srbiji na to ime. Porez ne morate platiti samo ako je u inostranstvu plaćen veći porez nego što bi bio u Srbiji, ali doprinose morate", navode iz UFPS.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 118

  • Siki

    09.12.2020 22:50
    Dobio da platim na 4500 zarađeni eura trebam platiti 550000 hiljada od čega je 150000 kazna za ne prijavljivanje pa ovaj zakon nije bio u primeni ko je ikad prijavljivao porez na dohodak koji je oporezovan jeste dobio sam povrat dela poreza na poresku u Srbiji koju su zadržali oko 450 e pa me zanima šta sam ja to zaradio ako neko ima neku ideju da mi kaže šta da radim jer mi dođe da se ubijem od muke
  • Nemanja

    09.12.2020 13:50
    Nula
    Ja radim u Zanzibaru a političarima neću dati ništa ....ovde zaradjujem plaćam porez zdravstveno penziono....žena u Srbiji diže preko bankomata karticom koju sam ja koristio ovde ...provizija je 5 %....Kad bude Vulinova tetka platila za 200000 e porez možda ću i razmisliti ,znači nikad.ja samim tim sto trošim svoju platu u Srbiji već plaćam porez PDV...Bolje da odustanu od toga jel onda neće dobiti ni to
    Hvala ..pozz iz tople Afrike
  • Janko

    05.12.2020 22:12
    Srpska Napredna Salamura
    Kako ce naplata poreza od gastabajtera uticati na kvantitet punjenja Radikalskih dzepova?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.