Povratak svetske ekonomije na nivo pre pandemije biće dug i neizvestan

Pandemija kovida-19 gurnula je globalnu ekonomiju u jednu od najgorih recesija ikada i još uvek je neizvesno kada bi moglo da dođe do potpunog privredog oporavka.
Povratak svetske ekonomije na nivo pre pandemije biće dug i neizvestan
Foto: Pixabay
Nedavni napredak sa vakcinama protiv korona virusa učinio je ekonomske izglede nešto boljim, ali neki analitičari kažu da bi potencijalno sporo uvođenje vakcina u zemljama u razvoju moglo da ukoči povratak aktivnosti na nivo pre pandemije.
 
Oni upozoravaju da bi nove mere zatvaranja u Evropi, s ciljem sprečavanja ponovnog rasta broja zaraženih, mogle da sputaju ekonomski oporavak čak i industrijski razvijenih zemalja, piše CNBC.
 
"Otkriće vakcine je snažan podsticaj za opravak, ali tek 2022. godine", ocenili su ekonomisti Siti banke u decembarskom izveštaju, dodajući da će, ipak, "u 2021. biti jasnog poboljšanja globalne ekonomije, delom i zato što nije teško biti bolji od 2020".
 
Brzo širenje virusa, koji je krajem 2019. izbio u Kini, nateralo je mnoge zemlje na višemesečne blokade, što je rezultiralo katastrofalnim padom bruto domaćih proizvoda, kao najšire mere ekonomske aktivnosti, u mnogim ekonomijama.
 
Tako će, prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) godišnji pad evrozone u 2020. godini iznositi gotovo 8,0 odsto, Japana 5,0, SAD-a oko 4,0 procenta, a jedino će Kina zabeležiti rast od 1,8 odsto.
 
Međunarodni monetarni fond (MMF) procenjuje da bi globalna privreda mogla ove godine da potone za 4,4 odsto, nakon čega bi 2021. trebalo da usledi rast od 5,2 procenta. Fond je, međutim, upozorio da će, uprkos tome što je svetska ekonomska aktivnost počela u oktobru da se oporavlja, povratak na nivo pre pandemije biti dug, neujednačen i neizvestan.
 
Jedna od glavnih posledica ekonomskog pada izazvanog pandemijom je velik gubitak radnih mesta na globalnom nivou.
 
Prema izveštaju OECD-a, u nekim zemljama su negativni efekti kovida-19 na tržište rada na samom početku bili deset puta veći od onih zabeleženih u prvim mesecima globalne finansijske krize 2008. Pri tome najteže su bili pogođenji zaposleni u uslužnim delatnostima i radnici sa niskim primanjima, koji su pretrpeli veće gubitke posla ili prihoda.
 
Takođe, gotovo sve ekonomije sveta ulaze u Novu godinu sa primetno većim dugovima jer su vlade povećale zaduživanje i rashode za očuvanje radnih mesta i zadržavanje radnika na poslu. Globalno, ukupni pakteti mera za ublažavanje ekonomskog udara pandemije dostigli su 12 biliona dolara, procenio je MMF u oktobru.
 
Taj nesvakidašnji nivo potrošnje gurnuo je globalni javni dug do rekordnog nivoa svih vremena, ali države i pored toga ne bi trebalo da preuranjeno povuku mere fiskalne podrške svojim privredama, poručio je Fond.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.