Vlahović: Pravi bilans efekata epidemije na ekonomiju još nepoznat, višedecenijsko zapostavljanje zdravstva uvećalo deficit

Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije, i kaže da tek u toku 2021. godine možemo da dođemo do pravog bilansa negativnih efekata epidemije na našu još uvek nezavršenu ekonomsku tranziciju i privredu u celini.
Vlahović: Pravi bilans efekata epidemije na ekonomiju još nepoznat, višedecenijsko zapostavljanje zdravstva uvećalo deficit
Foto: 021 (ilustracija)
"Treba dodati i da je promenjen smer kretanja javnog duga i fiskalnog deficita kao posledica programa pomoći privrede u pandemiji. Pod uslovom da u 2021. ostvarimo značajniji rast (pet odsto), biće nam potrebno nekoliko godina da javni dug i fiskalni deficit svedemo na nivo koji je bio na početku ove godine", kaže Vlahović u intervjuu za Blic.
 
Kako navodi, teško je bilo u startu sagledati kakav će efekat kriza imati na sve delove privatnog sektora, a bilo je očekivano i da će se proširiti na celokupnu privredu.
 
"Govorim o sektoru malih i srednjih preduzeća kojima je pomoć u najvećoj meri i bila namenjena. I struktura srpske privrede je takva da je insistiranje na selektivnosti u startu bilo izlišno. Naime, udeo horeca (hoteli, restorani, kafei) u stvaranju BDP-a je značajno manji u poređenju sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Albanijom, gde je ta selektivnost u merama bila nužna. Pri definisanju drugog paketa mera, ciljana podrška je trebalo da bude implementirana", objašnjava sagovornik Blica.
 
Visok deficit je neminovno povećao nivo javnog duga sa 53 na 60 odsto na kraju godine, a procene su da su višedecenijsko nedovoljno ulaganje u zdravstvo kao i slabosti u poslovanju javnih preduzeća dodatno povećali deficit, smatra Vlahović.
 
"I 2021. godina donosi neizvesnost i smatram da je rast i budžet u celini trebalo planirati restriktivnije. Prognoze međunarodnih finansijskih institucija su raznolike, a MMF od svih je najoptimističniji, pa rast u Srbiji planira od pet odsto. Kriza izazvana kovidom je i interna i eksterna, pa je za naš budući rast veoma važno kojom brzinom se oporavljaju zemlje EU, posebno Nemačka i Italija. On ne teče onako kako je s početka godine predviđano. Smatram da je planirani rast od šest odsto dosta optimističan, a ako se ne ostvari, to će povećati fiskalni deficit i posledično uvećati javni dug", objašnjava Vlahović.
 
Ističe da je teško pronaći ekonomski zasnovano opravdanje za davanje 100 evra svim punoletnim građanima.
 
"Ako je cilj bio da se podstakne lična potrošnja i poveća tražnja i tako doprinese ekonomskoj aktivnosti, to je sasvim pogrešno jer iskustvo nas uči da se tako samo produbljuje eksterni deficit. Poželjno je direktno pomagati najugroženiji deo našeg stanovništva u regularnim uslovima i da to bude deo sveukupne socijalne politike. U vanrednim situacijama, kao što je ova kriza, direktna pomoć stanovništvu mora da bude bazirana na socijalnim kartama", navodi Vlahović i dodaje da je nevolja to što i nakon 20 godina demokratskih promena nemamo precizan mehanizam identifikacije kome je ovakav vid pomoći neophodan.
 
Intervju u celosti čitajte na sajtu Blica.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Mile rent-a mozak

    03.01.2021 18:04
    Ala se Vlahović raspričao, ekonomija, ekonomija, tra-la-la. Te ovo te ono. Ostavi nešto i za Kopaonik biznis forum, gde godinama palamudite o svemu i svačemu, dok se Srbija zadužila 3x više nego pre 15 godina, a od nepoznatih faca za šticovanje deviza dobismo milioner uvezane ko creva. Voleo bi da nas malo prosvetliš oklen tebi tolika lova, i ajde neka bude druga tema : od kada je Privredna komora postala Ministarstvo privrede? Od onog jadnik Sertića ili od Čadeža, iako su oba (dijabo) lika samo isturene violine koncert majstora i zvanično potpredsednika PKS M. Aleksića. I što ne smanjiš ovoj državi BDP na 15% kad si toliko pametan i ekonomsko-tržišno potkovan?
  • BoeserWolf

    03.01.2021 15:31
    @ /
    Bravo, u Srbiji vlada zabluda kako "drzava ne daje za zdravstvo".
    Zasto bi ista i davala iz budzeta, cemu onda RFZO, raspustite ga i privatizujte osiguranje kad ste ga doveli do bankrota.
    Po glavi stanovnika na zdravstvo izdajemo najvise u regionu, ukljucujuci zemlje EU.

    Na stranu to sto nam je zdravstvo korumpiranije od policije, kod nas su direktori u zdravstvu lekari.
    Po toj logici onda ekonomiste treba da angazuju u operacionim salama.

    U Nemackoj bolnica ima jednog direktora za ekonomske i drugog za operativne i medicinske aspekte bolnice.
  • /

    03.01.2021 12:07
    /
    zdravstvo nije toliko zapostavljeno koliko se krade u samom zdravstvu

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.