Više od 100 zemalja do guše u dugovima

Ekonomske posledice pandemije dodatno su otežale ionako tešku situaciju prezaduženih država. Mnoge su već sad insolventne, a pitanje je može li im dugoročno pomoći oprost duga.
Više od 100 zemalja do guše u dugovima
Foto: Pixabay
U rešavanje problema uključeni su Svetska banka, Međunarodni monetarni fond (MMF), pa i G20 - grupa industrijski najrazvijenijih zemalja, kao i ekonomije u usponu. Cilj je što efikasnija pomoć teško zaduženim državama u korona pandemiji.
 
Ovog puta uključeni su i Kinezi, piše Dojče vele, dodajući da niko zapravo ne zna koliki su krediti koje je Kina dala siromašnim zemljama u Africi i na drugim kontinentima, te da više nije pitanje kako će siromašne zemlje sanirati svoj državni budžet, nego mogu li uopšte da snose te dugove.
 
Katolička organizacija za pomoć Misereor i inicijativa erlassjahr.de u svom Izveštaju o stanju duga za 2020. godinu navode da je 124 od ukupno 154 siromašnih zemalja i zemalja u usponu zaduženo do kritične tačke. Ukupan dug svih zemalja koje se razmatraju u izveštaju iznosi 7,81 biliona američkih dolara.
 
Još u novembru 2020. Zambija je prestala da isplaćuje rate za svoje državne obveznice u američkim dolarima.
 
"Kako je moguće da jedan tako važan proizvođač sirovina poput Zambije, jedan od deset najvećih proizvođača bakra na svetu, više ne može da plaća dugove? I to nakon što je ova država pre deset godina uspela da smanji svoju zaduženost sa oko 200 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na nešto manje od 20 posto, u sklopu poslednjeg dužničkog reza u okviru inicijativa za smanjenje duga: HIPC (Highly Indebted Poor Countries) i MDRI (Multilateral Debt Relief Initiative)?".
 
Danas, gotovo deset godina kasnije, odnos duga Zambije vratio se na 120 odsto BDP-a, navodi Dojče vele i postavlja pitanje da li je to samo posledica niskih cena bakra.
 
Među faktorima rizika koji dovode do prekomernog zaduženja su, po navodima erlassjahr.de i Misereora, pored visokih zahteva u pogledu infrastrukture i zavisnosti od nekoliko izvoznih sirovina, i "slabo upravljanje u nekim državama na jugu", što pojačava "tendenciju ka neodrživom dugu".
 
Ekonomista Dina Pomeranc sa Univerziteta u Cirihu, koja se specijalizovala za razvojnu politiku, istražuje razloge zbog kojih mnoge zemlje nastavljaju da dostižu svoje finansijske limite. Njena temeljna teza je da nijedna moderna država ne može dugoročno da opstane bez efikasnog poreznog sistema.
 
"Da bi mogla da se stara o obrazovanju, medicinskoj nezi i infrastrukturi, država mora da ubira poreze. Nijedna moderna zemlja ne može dugoročno da postoji bez efikasnog poreskog sistema koji je potreban za održavanje reda, zakona i funkcionalne države", kaže ona.
 
Pomeranc je na veb seminaru Centra za proučavanje afričkih ekonomija Univerziteta Oksford podsetila da su industrijske zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Švedske, još dvadesetih godina prošlog veka posezale za porezom od 10 do 20 odsto svog BDP-a. To približno odgovara udelu poreza u BDP-u današnjih siromašnih i zemalja u razvoju.
 
Pravedan poreski sistem takođe jača društvo i vodi ga napred. Ako pojedine grupe ili kompanije u zemljama ne plaćaju porez, a istovremeno se od ostalih poreskih obveznika traži da ispunjavaju tu obavezu, to dugoročno nanosi ogromnu štetu društvu. U to je duboko uverena ova ekonomstkinja.
 
Sada, u jeku pandemije, ova saznanja teško mogu da pomognu ljudima u prezaduženim zemljama. Da bi mogle da se nose s ogromnim rashodima i zadacima u zdravstvenom i socijalnom sektoru, tim zemljama je potrebna finansijska pomoć i to što je moguće pre. Međutim, dugoročno gledano, verovatno ne postoji način da se državne finansije hronično prezaduženih zemalja postave na zdravije temelje - ne samo u Africi, već i u Evropi i ostatku sveta, zaključuje Dojče vele.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Dr Milanče Mitovski

    02.03.2021 08:56
    И ТО ЈЕ БЛАГА ИСТИНА....?
    У нашој земљи, на брдовитом Балкану, све је у порасту (корона, БДП, осмех на лицу вођама. Сада и јаз између богатих и сиромашних све више расте, што је и природно, јер код нас све је у порасту. У беседама водећих политичара глава заболи слушаоце, јер смо најбогатији у Европи, број ревакцинисаних је највећи, по броју запошљених смо међу првима, бришу незапослене са списка. Једино забораве да кажу да смо по беди у врху Европе, на шестом смо месту, рачунајући да је Косово наше.

    ♣ Ледени дани су утицали да политичари не излазе из телевизора.
    ♣ Код нас све је решено. Остаје да закон регулише истополне заједнице. Ако је тако, довољно је.
    ♣ Неки наши назови стручњаци нити имају школу, нити праксу. У друштву представљају “велики облак без кише”.
    ♣ Комунална милиција не слаже се са принципом да се корона вирус уништава масовним корона журкама. Ко је у праву?
    ♣ Чачкали Вељу око Чачка. Он се смирио и нико га више не чачка у Чачку
    ♣ Опозиција нашим властима гора је од противника тенисера Новака Ђоковића. Они бар му изађу на мегдан.
    ♣ Власт активно се бори да што више вакцинише грађане против короне. Касније ће се борити да искорени глад, јад и беду имунизованих..
    ♣ Томина песма “Дотак’о сам днa живота” подсетила ме да ја нисам се ни макао са дна живота.
    ♣ Како ствари стоје, само Вучић је већи од Вучића?
    ♣ Тито се разликује од Вучића? На време је склонио Ђиласа.
    ♣ Премијерка ће увести радикалне мере у борби против короне.Зашто не уводи напредне, јер није радикалка већ напредњакиња.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U pripremi privatizacije "Laste" i "Petrohemije"

Ministarstvo privede bi do kraja juna trebalo da raspiše tendere za privatizaciju "Laste" i "Petrohemije", što znači da bi narednih meseci nešto više od 3.000 zaposlenih u ovim preduzećima moglo da dobije novog vlasnika.

Privreda jenjava, a plate rastu

Dok Srbija pokušava da krizu uzročenu pandemijom savlada uvećanjem zarada i podsticanjem potrošnje, iz sveta stižu poruke da bi, ipak, trebalo da se smanje makar najviša primanja.

Mesna industrija u problemu zbog pada potrošnje

Prema poslednjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, tržište mesa u 2020. godini pretrpelo je pad cena, a najveći uticaj na to su imala ograničenja najvećih država uvoznica mesa usled ekonomske recesije, otežanog transporta, pada potrošnje, ali i rasta domaćih zaliha.

Sutra počinje prijava za isplatu pola minimalca za april, uskoro prva uplata

Ministar finansija Siniša Mali podseća poslodavce da je danas poslednji dan prijave za isplatu polovine minimalne zarade za mesec mart, a da sutra, 1. aprila, kreće prijava za april, a najavio je i da će prva isplata biti izvršena 8. aprila, što su sve mere u okviru Trećeg paketa pomoći privredi tokom pandemije.

Matijeviću odobrena kupovina firme "Banatski Despotovac"

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi "MPZ Agrar Dva", delu "Matijević grupe", da kupi firmu "Banatski Despotovac" koja je u vlasništvu Milojka i Jasminke Erić, objavljeno je na službenoj internet stranici KZK.

Blokada Sueckog kanala nije pogodila snabdevanje naftom u Srbiji

Drama teretnog broda "Ever Given", koji je danima blokirao Suecki kanal, sada se završava. Izvoz iz Srbije u jugoistočnu Evropu i Bliski istok privremeno je suspendovan dok se u potpunosti ne normalizuje situacija, kaže za RTS ekonomska analitičarka Maja Suđicki Trzen.

Frikom i Ledo prodati kompaniji Nomad fuds

Hrvatska Fortenova grupa prodala je preduzeća Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom, kao i nekoliko manjih društava britanskoj kompaniji Nomad fuds (Foods) za 615 miliona evra, saopšteno je iz Fortenove.

Posle 20 godina Epl skinuo sa trona Saudi Aramko

Vodeći svetski proizvođač IT potrošačke eletronike je sa netom dobiti 57,1 milijardi dolara lane po prvi zauzeo prvo mesto na svetskoj listi najprofitabilnijih kompanija i time posle dve decenije sa trona skinuo Saudi Aramko, najvećeg naftnog giganta.