Reper Marko Šelić Marčelo i Napeti Quintet koji ga prati, održaće večeras, 13. februara, koncert u Domu kulture, tom prilikom će promovisati singl "Udahni" sa dolazećeg albuma "Nojeva varka", a u intervjuu za 021.rs govori o novom albumu, ravnodušnosti, situaciji u Srbiji.
Foto: 021.rs
Šest godina posle albuma "Napet šou" Marčelo je spreman da izbaci nove pesme. Prva prilika da fanovi čuju novo ostvarenje poznatog repera biće večeras u Domu kulture, od 22 časa. "Napet šou" sa pesmama kao što su "Pegla", "Laž", "Čep", "Kavez", "Šurda"... imao je odličan uspeh, a Marčelo sada najavljuje priču koja je isprovedana kroz 13 pesama/poglavlja.
Kako kaže u razgovoru za 021.rs, nada se da će album biti gotov u junu.
"Ideja vodilja, i privatna i kreativna, jeste da se iz nihilizma ipak isplovi do nekakve nade. Mislim da je, u tom smislu, ovaj album prilično ličniji od prethodnog - rastavljanje sebe na komade, ne bi li došlo do ponovnog sastavljanja. Kako uvodna pesma ('Udahni') tek postavlja problem, i sam sam upravo u toj fazi. Analiziram ko sam i šta je bila moja uloga na ovoj pozornici prethodnih godina."
021: Za novi album kažete da je u pitanju istorija jednog pokušaja ravnodušnosti. Kako nam posle šest godina od "Napetog šoua" donosite album sa 13 pesama, evidentno je da niste bili ravnodušni u međuvremenu. Šta je ono što vam nije omogućilo tu vrstu "komfora" da budete ravnodušni?
Marčelo: Nisam bio ravnodušan nimalo u tih šest godina, objavio sam dva romana i bio društveno aktivan koliko god sam mogao, praktično kao dežuran, osećajući to kao građansku dužnost. A onda sam se nasukao na činjenicu da ova zemlja obesmišljava svaki plemeniti pokušaj, da svakim svojim gestom ispadaš budala koja služi za podsmevanje cinicima ili onima koji su cinični čak i bez takve namere. Kada pročitaš, na primer, o Nikoli Koji komentar "a bio je dobar glumac", kada shvatiš da je to percepcija većine - samo zato što čovek izađe i naglas kaže očigledne stvari, biva oklevetan da je "ušao u politiku" i čak mu oduzmu profesiju, on je sad za većinu samo nekakvo "BIO JE" - tu ti pukne film.
Nisu to botovi. Ima i toga, onoliko, ali ne, nisu svi. Neko je iz sopstvene glave to pomislio i napisao. Neko to zaista doživljava tako. I tog nekog ima mnogo, mnogo više nego onih drugih. A onda pomisliš: možda su u pravu. Ko smo mi da tvrdimo kako većina greši - sve se to svodi na moto Peščanika: "Ako vam je dobro, onda ništa." I to je tačka od koje ovaj album počinje, pesmom "Udahni" (koja je prvi singl i prva pesma na albumu) - "Udahni. Pusti. Taj svet nije tvoj." Emigracija u samog sebe, kako jednom lepo reče Kokan Mladenović. U ličnu barku. Ko sam ja da spasavam ljude od njih samih. To jeste nekakav hibris.
021: Novi album će se zvati "Nojeva varka". Zbog čega se priča o obećanom spasenju, u kontekstu Srbije spasenju od bede, ispostavila kao varka?
Marčelo: Ne, naslov nema veze s tim. Ima veze samo s ličnim. Ima veze s tačkom ka kojoj, makar je to plan, priča albuma teži - a to je spoznaja da je lična barka zapravo jalov koncept. Da se ravnodušnost, iz ma kakvog besa i razočaranosti došla kao odluka, ipak ne može navežbati. To je prokletstvo ili dar, kako se uzme, ali uveren sam: ako nisi flegma, onda nisi flegma. Ne možeš to postati pukom odlukom. Nešto će te vratiti nazad sebi samom. Trenutno ne znam šta je to, ali saznaću do poslednje pesme.
021: Još jedan naziv vašeg albuma "Napet šou" prilično je indikativan za situaciju u Srbiji. Bliže nam se izbori, stvari se napinju i popuštaju. Deluju li vam akteri političke scene u Srbiji kao karikature, kao mapetovci?
Marčelo: Kako se iz dosadašnjih odgovora vidi, to me trenutno zanima vrlo malo ili nimalo.Što se mene tiče, neka se sve zapali ili odleti u vazduh. Često se govori o razvaljivanju institucija, ali to je još i majušna šteta u odnosu na onu glavnu: nama je razvaljena ljudskost. Samo pogledajte Lučane, suđenje Jutki, helikopter, naplatnu rampu, Krušik, pokušaj ubistva novinara. Koliko se ljudi zapravo pobunilo? I zašto bi bilo ko zanavek bio izdajnik i strani plaćenik zato što ponavlja to zapažanje, zašto ljudima "rušiti Sneška"?
021: Pojavila se na društvenim mrežama fotografija glasačkog listića u jednoj mesnoj zajednici, gde je jedina ponuđeno opcija za glasanje "Aleksandar Vučić - Zato što volimo Trgovište". Naravno, odmah su krenule asocijacije sa Severnom Korejom. Jesu li takva poređenja preterana, ali i u kojim "količinama" danas uživamo slobodu?
Marčelo: Nisam video. Mislim da je to sjajno. Samo napred. Ko sam ja da ne volim Trgovište.
021: Ranije smo imali to busanje u grudi kako se "Srbija saginjati neće". Čini li vam se da će se sada Srbija saginjati kada treba, pred kime god treba, počevši od investitora pa do vođe, upravo iz toga što su glavni oni koji su bili glasni u tom da se "Srbija saginjati neće"?
Marčelo: Imam svoj doživljaj (ne)saginjanja, eno ga u spotu za "Udahni", u poslednjoj sceni u kojoj se pojavljujem. Ako nekoga zanima, moći će da vidi.
Koncert Marčela i Napetog Quinteta je večeras u Domu kulture (četvrtak, 13. februar, 22h), a više o samom nastupu možete da pročitate OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Ti mora da spadas u tu takozvanu "zdravu" manjinu kao i doticni koji se podpisuje sa "istina", osoba skolovana sa sa pink televizije, informerom, srBskim telegrafom i ostalim toaletoidima.
Nikako da spomenes ovo obilato regionalno zagadjenje koje nam dolazi iz nasih srBskih zastarelih elektrana. Smece i divlje deponije gde god da se okrenes, privatnici bliski vladajucoj kasti koji nemilosrdno truju reke i kanale, nekontrolisana uptreba pesticida i herbicida po celoj srbiji, nelegalne hidroelektrane ..... to i nije nesto kancerogeno po tvom "zdravom" misljenju zar ne!?
Takve vesti se ignorisu od strane partiJota, vazno je baljezgati o specijalnim ratovima, NATO bombardovanju, masonima, CIA, Vatikan ....
mnogo je vaznije setati pse , srkati kaficu u kaficu , narucivati kolenicu , cekati u redu za pizza parce , staviti laptop na sto u kaficu (pozeljno sto skuplji) , paradirati sa skupim kolima po gradu , ...
Marčelo ubada u centar, tačno dijagnostikuje svu bedu domaće "pameti" koja nas sputava.
A ovima što veruju u vladare iz senke postavljam pitanje, kako znate da su to baš oni-što-nam-rade-o-glavi? Odgovor je jednostavan, sigurno su oni, jer ih ne vidimo zato što ne žele da budu viđeni. Eto dokaza, dostojnog Hepija i Pinka!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Zoran Veljković u London je otišao devedesetih poslom, snimao je sa Majklom Kejnom, Džoli Ričardson i Piterom Hauitom. Dobitnik je nagrada za kameru za filmove "Bridge", "A Sicilian Dream" i "After Fall, Winter". Danas predaje na Filmskoj školi Rejndens u okviru istoimenog filmskog feestivala.
Poslednjih nedelja u fokusu pažnje građana i političara je, između ostalog, i najavljeni Zakon o istopolnim zajednicama. Dok jedni misle da je krajnje vreme da se Srbija približi modernim državama u borbi protiv diskriminacije, drugi smatraju da će to ugroziti njihova prava.
Značaj nasleđenog ne može da se meri u sadašnjem vremenu. Svesni su toga ljudi koji su za nasleđe zaduženi ali i mnogi drugi koji osećaju čvrstu ukorenjenost u podneblju pod nama.
Srbija je zemlja mnogih čuda, u kojoj je baš sve moguće. Možda čak i to da se jednom konsolidujemo i postanemo ljudi koji neće osuđivati žrtve, već nasilnike, kada se dokaže da to jesu.
"Da bi čovek ponovo postao čovek i živeo smisao stvarnog života, mora da ugasi svoj lažni profil, lažnu predstavu o sebi koju je skovao i do kraja poverovao u nju. Šizofenost tog postojanja, u kojem je sam, iako uveren da je sa svima, već ga u ovom trenutku skupo košta", kaže akademik Zoran Paunović u intervjuu za 021.rs.
"Ovi prostori hronično pate od nedostatka pristojnosti i kulture dijaloga, ali to vreme je prošlo. Danas se traže drugačiji ljudi. Mi u Istri smo se devedesetih godina u simbličkom smislu odvojili od ostatka zemlje i krenuli svojim putem. Imamo nultu toleranciju prema bilo kojoj koje vrsti nasilja, diskriminacije, ekstremizma i nacionalizma. Ovde se i dalje ponosno pevaju 'O bella Ciao' i 'Bandiera rossa'", kaže gradonačelnik Pule Boris Miletić.
Novosadski arhitektonski biro "Kuzmanov i partneri" projektovaće rekonstrukciju zgrade Radničkog, a arhitekta Lazar Kuzmanov se u autorskom tekstu osvrće na važnost ovog objekta za očuvanje identiteta Novog Sada.
Bio je čovek koji je ritmom srca nekoć terao u promene. Bio je beskrajno duhovit, prostodušan, neposredan, nekako jednostavno mudar, nadasve harizmatičan. Bio je i izvrstan bubnjar, ozbiljna ljudina. U jednoj od onih davnih, nade punih uočipetooktobarskih noći, nastao je intervju iz kojeg 021.rs donosi najzanimljivije delove.
Čovek koji je biciklizmu na "Eurosportu" dao novu notu, koji je osmislio "Bicisvet" i pokrenuo "Dnevnik samokontrole" na njemu, nakon kratkog izleta u moderno rusko robovlasništvo, o svojoj biciklističkoj strasti priča sa istoka Nemačke, iz rodnog kraja trabanta, golfa i bube, ali i novog automobiskog čuda - ID.3! Njegovu slobodu ipak raspevava jedan dvotočkaš, doduše ne bilo kakav, već porše među biciklima.
Vojvodina u redovima švajcarske spisateljice ovdašnjeg porekla je dete došaptavanja topola. Čula ih je u dvorištu bakine kuće u Senti, kojim su trčkarale njene igračke - sitne domaće životinje. Za upečatljive slike svog detinjstva Melinda Nađ Abonji dobila je nagradu za najbolji roman na nemačkom jeziku. Sada piše novu knjigu, a u intervjuu za 021.rs priča o Vojvodini, sećanju, osećanju gorčine...
Kad god prorežimski tabloidi naprasno i uz kanonsku paljbu neimenovanih izvora i stručnjaka upoznatih sa situacijom krenu da izveštavaju o nekoj temi ili pojedincu, ne možete a da se ne zapitate - šta su radili do sada?
Tokom godinu dana pandemije 021.rs je kontaktirao desetine zemljaka koji su svoj život izgradili u nekim drugim gradovima sveta. Tamo su priznati stručnjaci, uspešni u raznim sferama života, poštovani građani. Za domovinom ne plaču, nema razloga, jer nažalost ni domovina ne plače za njima. Ovo je tek jedno podsećanje na ljude koji su najbolji deo sebe dali negde drugde, tek jedan pozdrav za njih iz Novog Sada.
Teško da će u Srbiji biti veći broj spremnih i sposobnih da za odlazak "brzim vozom" iz Novog Sada u Beograd ili obrnuto izdvoje 1.000 dinara, gotovo trostruko više nego što je današnja cena. A bez putnika nijedna pruga nema ne samo finansijskog opravdanja, već ni smisla.
Generacija rođena strašnih devedesetih, uz časne izuzetke, stasala je u neimenovane eksperte za gubljenje vremena, koji su usled virtuelnog bitisanja, onemoćali za međuljudske odnose, kaže u intervjuu za 021.rs mlada rediteljka Ružica Anja Tadić.
Odmalena su nam govorili da se čaj od kamilice pije kad te boli stomak, ali sve su prilike da je to još jedna od zabluda odrastanja. On se izgleda pije kad imaš znatnih tegoba sa glavom.
Antivakcinalni, koji je ujedno i pokret koji mahom ne veruje u postojanje virusa korona, može konačno da stavi maske na lice - to je učinila i njihova ideološka vodilja, političarka i psihijatar dr Jovana Stojković i to u crvenoj zoni, gde radi s pacijentima.
Fantazmagorične storije o vojvođanskom manastiru u kojem su po svoj mir i svoje prvo "ja" dolazili, tada tek dečarci, a posle neki od naših ponajboljih glumaca: Nebojša Dugalić, Nenad Jezdić i Sergej Trifunović, raspaljivale su radoznalost beogradskih pozorišnih krugova sredinom strašnih devedesetih godina.
Često su se proteklih dana mogle pročitati vesti o tome kako su oboreni biciklisti diljem Novog Sada i čovek se stalno pita, pa šta rade ti biciklisti kada bivaju oboreni?! A onda to doživiš u punom sjaju, prelazeći na zelenom kod "Norka".
Ovo je priča o novinaru Savi Stefanoviću, organizatoru u Pozorištu mladih. Tu je, uz sva znanja koja je tokom života stekao, dao sebi još jednu drugačiju životnu šansu, da postane "terzija". Danas kaže da treba glasno reći šta želiš i umeš, tek onda se možda i otvore neka vrata za tebe, a tvoje je tada samo da prigrliš šansu i vidiš kakve ona nove prostore nudi.
Kao novinarka nedeljnika "Nezavisni" Marija Gajicki bila je među onima koji su pratili Đorđa Balaševića od Novog Sada do Sarajeva, na njegov prvi posleratni koncert. Ovo je kratko prisećanje na taj dan.
Komentari 11
Scotch Bonnet
Nikako da spomenes ovo obilato regionalno zagadjenje koje nam dolazi iz nasih srBskih zastarelih elektrana. Smece i divlje deponije gde god da se okrenes, privatnici bliski vladajucoj kasti koji nemilosrdno truju reke i kanale, nekontrolisana uptreba pesticida i herbicida po celoj srbiji, nelegalne hidroelektrane ..... to i nije nesto kancerogeno po tvom "zdravom" misljenju zar ne!?
Takve vesti se ignorisu od strane partiJota, vazno je baljezgati o specijalnim ratovima, NATO bombardovanju, masonima, CIA, Vatikan ....
Voltron
mnogo je vaznije setati pse , srkati kaficu u kaficu , narucivati kolenicu , cekati u redu za pizza parce , staviti laptop na sto u kaficu (pozeljno sto skuplji) , paradirati sa skupim kolima po gradu , ...
Zdena
A ovima što veruju u vladare iz senke postavljam pitanje, kako znate da su to baš oni-što-nam-rade-o-glavi? Odgovor je jednostavan, sigurno su oni, jer ih ne vidimo zato što ne žele da budu viđeni. Eto dokaza, dostojnog Hepija i Pinka!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar