Italijani žurkom utrčali u epidemiju

Ceo svet se pita šta se desilo da Italiju, zemlju sa solidnim zdravstvenim sistemom, zadesi tako masovna pošast virusum koji globalno prenosi zarazu.
Italijani žurkom utrčali u epidemiju
Foto: Pixabay

Jeste da je svet ceo decembar komotno posmatrao kako se Kinezi muče sa virusom poniklim u Vuhanu, važnom dvanaestomilionskom privrednom centru i pet puta većoj regiji Hubej čije je središte.

Sve dok početkom marta zaraza nije počela eksponencijalnom brzinom da se širi Starim kontinentom, evropski stručnjaci su procenjivali da je reč o rutinskoj mutaciji odavno poznatog virusa. Ispostavilo se, međutim, da, mada novoformirani virus nije preterano smrtonosan, jeste mnogostruko infektivniji od očevog soja.

Korona produžila sezonu gripa

Evropljani, u celini, morali su epidemiju spremnije dočekati, ali zaštu samo Italijani tako nastradaše, mnogo više od bilo kog drugog, bar u prvoj polovini marta?

Tim pre što je reč o naciji koja se, kao vodeća pomorska država, vekovima uspešno nosila sa sličnim nevoljama. I sama reč karantin potiče iz italijanskog jezika i znači četrdesetica.

Sama praksa nastala je u Veneciji, uvođenjem obaveza da mornari, nakon što se vrate iz zaražene zone i iskrcaju na Apeninsku obalu, moraju četrdeset dana provesti izolovano. Italijanska umetnost, od Bokača pa nadalje, puna je dela u kojima se tematizuju epidemije, posmatrane iz različitih uglova.

No, izgleda da su se ovoga puta Italijani olako poneli prema opasnosti. Istina, imali su i nezgodan sticaj okolnosti.

Grip je ovog februara na Apeninima bio više izražen i duže je trajao nego drugde. Jednostavno, izgleda da izrazito stara nacija kakva je italijanska, čak 27 odsto stanovnika je u dobi iznad 67 godina, ima poteškoća sa većom zarazom. Grip nije još ni prošao, a stigao je novi virus i praktično produžio sezonu oboljevanja.

Posledice neodgovornosti

Italijani, skloni da se vesele i noću puno izlaze, i najavu nove zaraze dočekali su šeretski. Podsticaje olakom odnosu prema nepoznatom virusu davala je i februarska karnevalska fešta.

Vlast je preduzimala sanitarne mere, ali nije imala autoritet za sprovođenje. Stoga je iznenađenje bilo kada je provaljena namera da se u Milano i Lombardiju uvede pod karantin. Studenti i oni koji potiču sa juga države odmah su požurili na vozove da se udalje iz regije koja se stavlja pod zabran.

Istovremeno, mladi u gradovima od Rima, preko Milana do Trsta, odlučuju da noć provedu u takozvanoj "movidi“", urbanoj žurci kojom se dočekuje i provodi noć. Posledice neoodgovornosti, moglo bi se reći svojevrsnog šeretluka, su grozne.

Dok je 6. marta bilo 3.916, četiri dana kasanije je 8.514 obolelih. Već sutradan je 10.529 uz 829 umrla. Dan kasnije umire novih 189, potom još 250 ljudi.

Nije bilo druge nego da se uvede totalni karantin, kasnije još pooštren, pa tako od 13. marta Italijani mogu izaći iz stana samo radi odlaska u nabavku ili lekaru. Od radnji rade samo one sa prehrambenom robom i higijenskim materijalima i apoteke.

Kao pokošeni

Drastična mera je bila iznuđena, smrtnost je preko osam odsto, osetno više nego u bilo kojoj drugoj državi. Daleko najčešće žrtve su stari ljudi, prosek godina obolelih je 81.

Bukvalno su smrtno ugrožene starije osobe koje odranije imaju dijabetes, kardiološka ili onkološka oboljenja. Njihov imuni sistem je preslab i zaraza ih pogađa kao kosom...

Vođstvo Evropske unije u početku nije reagovalo na svetsku pošast. Države su pojedinačno donosile odluke, svako za sebe.

Ipak, slučaj Italije je toliko dramatičan da se nova predsednica Evropske komisije Urlika fon der Lajen na odličnom italijanskom obratila građanima Apenina. "Niste sami… imam duboko poštovanje za sve što ste preduzeli… učinićemo sve što možemo da vam pomognemo", ohrabrila je predsednica naciju u nevolji.

Aktivna uloga vlade

Italijanska vlada je svesna posledica koje će virus ostaviti na radnike, preduzetnike, kreditore, kreditirane, industriju, saobraćaj, turizam, hotelijerstvo…

Odlučila je da sa devet milijardi evra pomogne, najviše siromašne, radnike, nezaposlene, ali preduzetnike malih i srednjih preduzeća. Za takav pristup dobila je podršku Unije.

Ovih devet i još mnogo novih milijardi biće potrebno da bi se nadvladale posledice iznenadne pandemije. Već sada sve države sveta imaju, zbirno uzevši, javni dug od 250 biliona dolara, posle krize biće i veći.

To je teret koje sadašnja i prethodne generacije ostavljaju budućim.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Грађанин ипсилон

    18.03.2020 10:17
    Сведок
    А 5г, то ништа? Кад се и ово заврши, а то ће се десити тек крајем године и када се преброје све жртве, па кад се подвуче црта и сабере финансијска дубиоза, стићи ће крај и том злу званом ЕУ. Већ се распадају.
  • Piplfoks

    18.03.2020 08:43
    @Обсервер

    Tako je, treba svi da se setimo kako su vam pre 20 godina sproveli terapiju napola, pa ste se oporavili i opet širite bolest okolo.
  • Ne

    14.03.2020 16:20
    Nebih se složio sa komentarima juče tj.petak u 17 h usred Arene sa obe strane 20-30 mesta za parking 2/3 mesta u Ilije Ognjanovića prazno a lokal na ćošku Modene 2 čoveka mislim da ima svestz

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Brak na kraju tunela: Kako ja to svom popu da objasnim?

Poslednjih nedelja u fokusu pažnje građana i političara je, između ostalog, i najavljeni Zakon o istopolnim zajednicama. Dok jedni misle da je krajnje vreme da se Srbija približi modernim državama u borbi protiv diskriminacije, drugi smatraju da će to ugroziti njihova prava.

Je li, a znaš li ti ko smo mi?

Srbija je zemlja mnogih čuda, u kojoj je baš sve moguće. Možda čak i to da se jednom konsolidujemo i postanemo ljudi koji neće osuđivati žrtve, već nasilnike, kada se dokaže da to jesu.

INTERVJU Gradonačelnik Pule Boris Miletić: Ovi prostori hronično pate od nedostatka pristojnosti i kulture dijaloga

"Ovi prostori hronično pate od nedostatka pristojnosti i kulture dijaloga, ali to vreme je prošlo. Danas se traže drugačiji ljudi. Mi u Istri smo se devedesetih godina u simbličkom smislu odvojili od ostatka zemlje i krenuli svojim putem. Imamo nultu toleranciju prema bilo kojoj koje vrsti nasilja, diskriminacije, ekstremizma i nacionalizma. Ovde se i dalje ponosno pevaju 'O bella Ciao' i 'Bandiera rossa'", kaže gradonačelnik Pule Boris Miletić.

Đorđe Pejković, arhitekta i strasni biciklista: Obicikljavanje sveta vodi ka većoj slobodi ljudi

Čovek koji je biciklizmu na "Eurosportu" dao novu notu, koji je osmislio "Bicisvet" i pokrenuo "Dnevnik samokontrole" na njemu, nakon kratkog izleta u moderno rusko robovlasništvo, o svojoj biciklističkoj strasti priča sa istoka Nemačke, iz rodnog kraja trabanta, golfa i bube, ali i novog automobiskog čuda - ID.3! Njegovu slobodu ipak raspevava jedan dvotočkaš, doduše ne bilo kakav, već porše među biciklima.

INTERVJU Melinda Nađ Abonji: Uvek je važno pitati se - šta treba pamtiti, a šta zaboraviti

Vojvodina u redovima švajcarske spisateljice ovdašnjeg porekla je dete došaptavanja topola. Čula ih je u dvorištu bakine kuće u Senti, kojim su trčkarale njene igračke - sitne domaće životinje. Za upečatljive slike svog detinjstva Melinda Nađ Abonji dobila je nagradu za najbolji roman na nemačkom jeziku. Sada piše novu knjigu, a u intervjuu za 021.rs priča o Vojvodini, sećanju, osećanju gorčine...

Dozvolite da ispune vaša najkrvavija očekivanja

Kad god prorežimski tabloidi naprasno i uz kanonsku paljbu neimenovanih izvora i stručnjaka upoznatih sa situacijom krenu da izveštavaju o nekoj temi ili pojedincu, ne možete a da se ne zapitate - šta su radili do sada?

Jedan od pola miliona: Pozdrav iz Novog Sada za 500.000 ljudi iseljenih iz Srbije

Tokom godinu dana pandemije 021.rs je kontaktirao desetine zemljaka koji su svoj život izgradili u nekim drugim gradovima sveta. Tamo su priznati stručnjaci, uspešni u raznim sferama života, poštovani građani. Za domovinom ne plaču, nema razloga, jer nažalost ni domovina ne plače za njima. Ovo je tek jedno podsećanje na ljude koji su najbolji deo sebe dali negde drugde, tek jedan pozdrav za njih iz Novog Sada.

Kad maske (ne) padnu

Antivakcinalni, koji je ujedno i pokret koji mahom ne veruje u postojanje virusa korona, može konačno da stavi maske na lice - to je učinila i njihova ideološka vodilja, političarka i psihijatar dr Jovana Stojković i to u crvenoj zoni, gde radi s pacijentima.

Znate li ko je terzija?

Ovo je priča o novinaru Savi Stefanoviću, organizatoru u Pozorištu mladih. Tu je, uz sva znanja koja je tokom života stekao, dao sebi još jednu drugačiju životnu šansu, da postane "terzija". Danas kaže da treba glasno reći šta želiš i umeš, tek onda se možda i otvore neka vrata za tebe, a tvoje je tada samo da prigrliš šansu i vidiš kakve ona nove prostore nudi.